Uništena 72 hektara ambrozije
Napravljeni su pomaci, ali to nije dovoljno, moramo imati dugoročniji plan, istakao Zoran Radojičić
Mnogi sugrađani osećaju neprijatnost koju izaziva jedna od najopasnijih alergenih biljaka na svetu. Kijanje, svrab u nosu, suzenje očiju, peckanje u grlu, kašljanje... neki su od simptoma alergije na ambroziju, koja uprkos učestalim akcijama specijalizovanih ekipa nastavlja da guši žitelje prestonice.
U Beogradu su ove godine uništena 72 hektara ambrozije, a monitoringom je obuhvaćeno oko 400 hektara zemljišta, izjavio je gradonačelnik Zoran Radojičić tokom akcije Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju u Vinogradskoj ulici, gde se tokom jučerašnjeg dana vodila bitka s nesnosnim korovom.
Radojičić je istakao da su u poslednje dve godine napravljeni pomaci u suzbijanju ambrozije, koja guši sugrađane, ali da to nije dovoljno.
- Moramo imati dugoročniji plan, opredeliti više sredstava za tu namenu i u posao uključiti celokupno društvo. To je problem svih nas. Procenjuje se da oko 30 odsto stanovnika ima problem s ambrozijom. To se odražava i na privredu i produktivnost ljudi. Sledeće godine moramo napraviti iskorak, ali bi trebalo promeniti i zakon jer ovakvim površinama u privatnom vlasništvu ne možemo da priđemo. Trebalo bi naći modus kroz vidove motivacija ili kazni, kako bi se svi uključili - naglasio je gradonačelnik.
Suzbijanje opasnog korova počinje krajem aprila, naglasila je Dragana Despot, direktorka Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju.
- Krajem aprila bi trebalo pokositi na svim rizičnim mestima i gde je povoljan teren za ambroziju. Hemijskim sredstvima trebalo bi da suzbijemo manji broj površina, jer se akcenat stavlja na košenje. Na taj način čuvamo životnu sredinu, biljke i insekte - objasnila je Despotova.
Prema njenim rečima, ekipe Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju izvršile su suzbijanje na 60 hektara i na još 12 hektara preko planiranog programa.
- I dalje radimo po pozivu građana. Do kraja oktobra to ćemo činiti gde god bude potrebno. Ambrozija dugo nije suzbijana, prošle godine smo krenuli intenzivno, ove godine obim je veći, a zahvaljujući gradonačelniku, plan će biti još širi - dodala je Dragana Despot. Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, koncentracija polena ambrozije u vazduhu je povećana, što je i očekivano za ovo doba godine. Ipak, u odnosu na pojedine gradove u okruženju, recimo Osijek ili Suboticu, situacija u Beogradu je znatno bolja.
- Vremenski uslovi u ovoj godini bili su izuzetno povoljni za rast i razvoj ambrozije, kao što su umerena temperatura vazduha i velika količina padavina. To je rezultiralo bujnošću, a time i produkcijom značajno veće količine polenovih zrna u odnosu na 2017, koja je bila suva i topla, dakle manje pogodna za ambroziju - kaže Dragana Despot za „Alo!“.