Epidemija na svakih pet godina
Prema epidemiološkim podacima, pojačana forma epidemiološkog širenja groznice Zapadnog Nila, bolesti koju prenose jedinke komaraca, javlja se u ciklusima od pet godina. Prvi takav ciklus u našoj zemlji zabeležen je 2013. godine, kada su registrovana 303 slučaja obolevanja, uključujući 35 smrtnih ishoda. Ove godine, zaključno sa 4. 9. 2018, registrovana su 262 slučaja obolevanja i 25 smrtnih ishoda. Samo u poslednjoj nedelji, na teritoriji naše zemlje registrovano je 49 slučaja, uključujući četiri smrtna ishoda. Skoro polovina, tačnije 126 slučajeva, obolelih je iz Beograda.
Ove godine, prvi slučajevi obolevanja registrovani su dve nedelje ranije u odnosu na prethodne, čemu su pogodovali klimatski uslovi, to jest visoka temperatura tokom prolećnih meseci i veliki broj padavina tokom juna.
- Prema rezultatima monitoringa odraslih formi komaraca, ova godina se ne izdvaja po brojnosti komaraca od nekoliko prethodnih godina. Jedino je različita zastupljenost glavnih rodova komaraca. Naime, tokom aprila i maja dominirali su šumski i rečni komarci, a od juna obični, kućni komarci dominiraju u klopkama, i to više od 90 odsto. Ovi komarci su i najčešći prenosioci virusa Zapadnog Nila, jer se njihove ženke hrane krvlju i ptica i ljudi - kaže Dragana Despot, direktorka Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju, i dodaje da su za kućnog komarca stajaće zagađene vode idealno stanište.
- Razgranata mreža nekoliko većih i mnoštva manjih kanala, koji su uglavnom stalno zagađeni organskim otpadnim materijama (uglavnom fekalnog porekla), kao i veliki broj septičkih jama na levoj obali Dunava, predstavljaju idealno stanište za kućnog komarca. Još neke od ugroženih lokacija su i desna obala Dunava u Zemunu, kao i obale Save na Čukarici i u Novom Beogradu - kaže Despotova i dodaje da na ovim opštinama postoje i idealna staništa (manja jezera, bare i veliki broj kanala) za barske ptice selice, koje su rezervoar virusa, a za sada nisu pod stalnim nadzorom.
Prema rečima naše sagovornice, klopke za monitoring komaraca se tokom sezone aktivnosti komaraca postavljaju na više od 200 lokacija u gradu, prema rasporedu koji određuju stručna lica iz Zavoda. Kako kaže, broj obolelih i umrlih u humanoj populaciji ne zavisi od brojnosti komaraca, već od niza faktora - postojanja izvora virusa, sposobnosti komaraca da umnože virus u svom telu i taj virus prenesu na ljude, temperature, dostupnosti domaćina i imuniteta domaćina.
- Na mnogim lokacijama brojnost komaraca je mala, a broj obolelih i smrtnih ishoda je veći nego prethodnih godina i blizu je broju iz 2013. godine. Ako su na nekoj lokaciji prisutne zaražene ptice, kako selice, tako i stanarice, dovoljno je i nekoliko komaraca da prenesu virus - kaže Dragama Despot i dodaje da je broj obolelih najveći u avgustu i septembru jer tada ženke komaraca sve češće uzimaju krvni obrok i od ljudi, a ne samo od ptica, koje se krajem leta sele na jug.