Izvori čuvaju legendu
Beogradske opštine imena su dobijale po poznatim ličnostima, predelima, pa čak i kafanama. Naziv jedne od njih, smeštene u južnom delu šireg područja prestonice, vezuje se za brojne izvore vode. U poslednjem nastavku serijala „Alo!“predstavljamo - Barajevo.
Nekada davno, legenda kaže, nadomak Beograda je pristigla grupa putnika tražeći mesto gde će se naseliti. Dopalo im se novootkriveno područje - ni suviše blizu, ni odveć daleko od grada, bogato vegetacijom i vodom. Nekolicina ostaje, a drugi nastavljaju put, pravdajući se rečima: „Bara je ovo...“
Tako glasi predanje o nastanku imena Barajeva, koje zvanično prvi put pronalazimo u turskim spisima.
Sultan Sulejman Veličanstveni 1521. godine, posle više pokušaja, osvaja Beograd, a katastarski popis grada i okoline, pre svega iz finansijskih razloga, nalaže 1528. Nastali zapis predstavlja važno svedočanstvo tog kraja, jer se u njemu prvi put pominju Arnajevo, Beljina, Vranić, Baraj (današnje Barajevo), Guncat, Hmeljak...
Početkom 19. veka počinje borba za nacionalno oslobođenje Srba, a ujedno i najslavniji period barajevske istorije, koji je iznedrio ličnosti poput kneza Sime Markovića i Milisava Čamdžije. Upravo su oni 1806. među prvima ušli u oslobođenu beogradsku varoš.
U prvoj polovini 19. veka zametak barajevske čaršije Bagrdan predstavlja „Stara mehana“. Podignuta je uz stari drum, tako da svojim širim delom ulazi u unutrašnjost parcele. Po svom položaju, tipološkim obeležjima i arhitektonskoj obradi pravi je primerak drumske mehane u Srbiji 19. veka.
Bagrdan je bio, a i danas je trgovačko, administrativno i poslovno središte Barajeva. I to ne samo za njegove zaseoke već i sva okolna sela.
Barajevo postaje središte savremene opštine 1956. godine, kada
ulazi u sastav grada Beograda, a pripajanjem naselja Veliki Borak, Vranić, Meljak i Šiljakovac 1960. dobija današnji izgled. Površina opštine iznosi 213 kvadratnih kilometara, a čini je 13 naseljenih mesta. Slava opštine je Velika Gospojina, 28. avgust.
Na kraju, zanimljivo je pomenuti da teritoriju Barajeva krasi brežuljkast teren, veći broj malih reka i potoka, a da šume pokrivaju
4.106 hektara, odnosno oko 20 odsto površine čitave opštine.