I ustašama priznaju „pravoslavnu crkvu“
Autokefalnost Ukrajinske crkve, koja je sve izvesnija, ne samo da bi, kako su upozorili iz SPC, mogla da dovede do osamostaljenja nekanonskih Crnogorske i Makedonske crkve, nego bi, prema rečima stručnjaka, dovela i do stvaranja hrvatske pravoslavne crkve o kojoj je u poslednje vreme sve više počelo da se govori.
- Postoji bojazan da će sveopšti raskol koji preti pravoslavlju zbog sukoba na relaciji Rusija-carigrad, a koji je podržavaju SAD, dovesti do toga da Hrvati dobiju svoju hrvatsku crkvu - kaže za „Alo!“Dušan Proroković, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost. On objašnjava i da SPC trenutno ne bira da li će držati stranu Moskvi ili Carigradu nego prosto da li će poštovati viševekovne kanone ili ne.
- Sve ovo što se dešava jeste politika. Sama odluka Veseljenske patrijaršije da se dodeli autokefalnost Ukrajinskoj crkvi nekanonska je. U kanonskom poretku jedna kanonska crkva nema pravo da se meša u jurisdikciju druge, odnosno njeno teritorijalno uređenje. To je pravilo staro dva milenijuma, nema veze što je Vartolomej prvi među jednakima. Ovo što se desilo je presedan - da se vaseljenski patrijarh meša u funkcionisanje Ruske crkve, a naša nesreća je što taj presedan može da se koristi ne samo u Makedoniji i Crnoj Gori nego i u Hrvatskoj. Tamo se u veliko govorka o formiranju hrvatske pravoslavne crkve. A hrvatska pravoslavna crkva je postojala od 1942. do 1945. godine, nju je napravio Ante Pavelić. I to može biti problem jer, ponavljam, sve ovo je čista politika i nema veze sa međucrkvenim odnosima i sa kanonskim ustrojstvom, a imaće ozbiljne posledice - kaže taj stručnjak.
On podseća da je našoj crkvi upravo Vaseljenska patrijaršija dodelila autokefalnost.
- Pošto smo bili sastavni deo Carigradske patrijaršije, samo od njih smo mogli i da tražimo autokefalnost u 13. veku. Moraćemo sada da biramo na koju ćemo stranu. Ali znamo da je Vaseljenska patrijaršija simbolička titula, ni izbliza nema moć koju je imala pre 100 godina, ima ograničen broj vernika, ograničen teritorijalni opseg, nema finansije, te nema nikakav uticaj. Nema apsolutno nikakve dileme da nam je bliža Ruska patrijaršija u ovom konkretnom slučaju - završava naš sagovornik.
Hrvati ne skrivaju da bi želeli da imaju svoju crkvu, koja bi, kako su tamošnji političari više puta
Hrvatska pravoslavna crkva je postojala od 1942. do 1945, a nju je napravio Ante Pavelić
Vašington stoji iza sumanute politike razbijanja pravoslavlja, sprema se zvanično priznanje Pavelićeve sekte
govorili, učvrstila njihov identit, a nedavno su Hrvatski mediji pompezno objavili i da je došlo do početka kraja srpskog pravoslavlja u Hrvatskoj. Oni su taj zaključak opravdali time što je nedavno ruskim novinarima, ubijenim 1991. na Banovini, na tom mestu parastos služio predstavnik hrvatske pravoslavne crkve arhiepiskop
Aleksandar! Tom činu prisustvovali su i predsednik
HND-A Hrvoje
Zovko, pomoćnik ministra odbrane Stjepan
Sučić, gradonačelnik Kostajnice i niz predstavnika udruženja bojovnika.