Nikada na svoju ruku
Veliki problem u Srbiji je sklonost građana da sami sebe leče i uzimaju antibiotike na svoju ruku.
- Uzimanje antibiotika na svoju ruku je ozbiljan rizik. Prilikom propisivanja antibiotika, lekar uzima u obzir i uzrast pacijenta, stanje bubrega i jetre, da li je pacijent koristio antibiotike u poslednje vreme, da li i koje lekove trenutno uzima, jer određeni lekovi mogu uticati na efikasnost antibiotika i svakako podatak o eventualnom postojanju alergije na antibiotike. Zbog svega navedenog, jasno je da su antibiotici lekovi koji se nikako ne uzimaju na svoju ruku. Neodgovarajući antibiotik ili nepravilno doziranje mogu izazvati brojna neželjena dejstva kao što su: proliv, osip, povraćanje, alergijske reakcije, vaginalna kandidijaza, poremećaj funkcije bubrega, oštećenja jetre, kostne srži, nerava, slabljenje vida, srčana aritmija i drugo - opominje naša sagovornica.
Kad god je to moguće, anttibiotik bi trebalo primenjivati ciljano, na osnovu antibiograma, jer su rezultati lečenja tada najbolji.
Često, međutim, zbog hitnosti stanja, antibiotik mora da se primeni odmah. Reč je o takozvanoj empirijskoj terapiji. U toj situaciji, veoma je važno znanje i iskustvo lekara. Primena antibiotika u profilaktičke svrhe se najčešće sprovodi kod imunokompromitovanih pacijenata i kod pacijenata koji će biti podvrgnuti određenim hirurškim intervencijama. Napominjem da profilaktička primena antibiotika mora biti kratkotrajna i usmerena protiv poznatog ili očekivanog uzročnika. Svaka neodgovarajuća ili preterana upotreba antibiotika nosi višestruke opasnosti, kako po samog pacijenta, tako i po javno zdravlje. Zato se strogo treba pridržavati indikacija za njihovu primenu - upozorava dr Danijela Stanišić Srdić iz „Hemofarma“.
ALEKSANDRA GAZIVODA