EU želi Srbiju zbog mira na Balkanu!
Velike sile i dalje „ratuju“u vezi sa uticajem na Balkanu, a Srbija, kao i sve druge zemlje u regionu, često je kolateralna šteta u okršajima Brisela, Vašingtona, Moskve, Pekinga...
Dr Jovanka Jakubek Lalik, profesorka prava na univerzitetu u Varšavi, za „Alo!“navodi da je EU i dalje ključni igrač u dijalogu Beograda i Prištine.
- Pitanje Kosova je veoma komplikovano. Srbija ne priznaje Kosovo i shodno tome ni Srbija ni Kosovo ne mogu napredovati ka EU jer je normalizacija sa susedima ključni preduslov za države koje žele da se priključe Uniji. Postizanje sveobuhvatne i pravno obavezujuće nagodbe vrlo je važno za EU. Podrška Kosovu nije bezuslovna u zapadnim zemljama i to se može videti u snažnoj osudi taksi koje je nametnula na srpsku robu. Ipak, EU je i dalje ključni igrač i najveći donator pomoći na Kosovu i pokušava da olakša dijalog između Srbije i Kosova u nadi da će postići stabilnost u regionu. SAD izgledaju manje angažovano u regionu poslednjih godina i verovatno će njihov stav ostati takav u bliskoj budućnosti. Rusija sa druge strane nema interes da pomogne u rešavanju krize.
Da li Srbija može ući u EU bez priznavanja Kosova?
- Jedan od preduslova za članstvo u EU je uslov da zemlja kandidat normalizuje odnose sa svim svojim susedima. Mnogo stvari je učinjeno kako bi se situacija poboljšala i EU je i dalje snažno zainteresovana za postizanje konsenzusa o Kosovu. Postoji svest o osetljivosti tog pitanja za srpsku državu i nadamo se da će se u skoroj budućnosti naći prihvatljivo rešenje.
Da li vidite Srbiju u EU i šta mislite, koliko Beograd može da čeka pristupanje EU?DA li je moguće da će se Srbija u potpunosti okrene saradnji sa Rusijom i Kinom?
- Pristupanje EU potencijalno može biti snažni stabilizator za čitav region Balkana. Dve bivše jugoslovenske države su se već pridružile i njihov napredak je jasno vidljiv, i u ekonomskom, i u političkom pogledu. Ono što bi bilo najpoželjnije jeste da se uspostavi jasan put ka pridruživanju Srbije, zasnovan na principima vladavine zakona i demokratije, kao i postavljanje jasne prekretnice i pokazatelja koje treba postići. EU mora biti veoma dosledna i verodostojna u proceni napretka. Srbija je veoma poželjna članica EU jer je važan igrač na Balkanu. Takođe, treba uzeti u obzir istorijske faktore, jer prema svim zemljama u regionu treba postupati s odgovarajućom pomoći i pažnjom.
Može li odluka Brisela da ne otvori pristupne pregovore sa Severnom Makedonijom i Albanijom da gurne Balkan u haos?
- To je veoma kontroverzna odluka. I Severna Makedonija i Albanija su radile veoma naporno kako bi sprovele reforme i ostvarile su primetan napredak. Suspenzija pregovora je ozbiljna pretnja kredibilitetu EU na zapadnom Balkanu, kao i njenim istočnim susedima. Sve je bilo zasnovano na pretpostavci da po ispunjenju uslova postavljenih od EU balkanske zemlje mogu da računaju na integraciju s Unijom. Kako su obe zemlje ispunile zahteve EU, mogle su da očekuju da će napredovati u odnosima sa Unijom. Nažalost, unutrašnji problemi EU i francuska rezolucija u vezi sa proširenjem odlažu pregovore.
Srbija je bila jedna od retkih zemalja koje nisu pozvane u Poljsku na obeležavanje 80 godina od početka Drugog svetskog rata ?
- Poljska i Srbija imaju mnogo toga zajedničkog. U prošlosti su se obe zemlje borile sa stranom okupacijom, pokazale veliko poštovanje slobode i nezavisnosti, a i dalje su polje mnogih ukrštenih interesa stranih sila. Poljsko-srpski odnosi su, nažalost, u određenoj meri određeni međunarodnim uslovima i kao posledica toga poljska politika prema Srbiji određena je članstvom Poljske u EU i NATO. Nadam se da će poljsko-srpski odnosi biti ojačani i zasnovani na bližoj međusobnoj saradnji i siguran sam da će obe države imati koristi od poboljšanih odnosa. Kao akademik i savetnik vladinih organizacija, vidim sve veće interesovanje poljskih naučnika, preduzetnika i državnih zvaničnika za region Balkana. Veoma cenim saradnju sa srpskim kolegama i uvek sam srećna što radim i posećujem Srbiju. V. NESTOROVIĆ