Izazovi sa mreža nam ubijaju decu!
„Granice moraju postojati, a roditelji su ti koji ih određuju“, kaže Katarina Jonev
Znaci za uzbunu: - nervoza i razdražljivost - depresivnost - zapostavljanje obaveza - problemi sa snom - štrecanje na zvuk poruke - skrivanje mobilnog
Niz nemilih događaja - od smrti dečaka u Beogradu do otkrivanja zatvorenih grupa dece koja su dogovarala kolektivno samoubistvo, a sve zbog izazova na društvenoj mreži Tiktok - aktuelizovao je pitanje bezbednosti dece na internetu.
- Sam video koji poziva na čin samoubistva na Tiktoku videlo je 450.000 ljudi. Ovakvi i slični izazovi su postali problem na globalnom nivou i iziskuju globalno rešenje. Društvene mreže ne poznaju granice, a izazovi su sve jeziviji i brzo se šire - ističe za „Alo!“Katarina Jonev, edukator o bezbednosti dece na internetu i autor publikacija o toj temi.
Gotovo svaka društvena mreža ima pravilo da mlađi od 13 godina nemaju pristup, ali to se često krši pa deca već u nižim razredima imaju profile jer slažu datum rođenja.
- Ako roditelj dozvoli detetu da ima profil, bitno je da mu objasni pravila. Dete ne treba da kači informacije poput broja telefona, adrese, imena škole, a profil mora biti zaključan odnosno privatan. Takođe, da ne treba da postavlja fotografije koje mogu biti zloupotrebljene niti da komunicira s ljudima koje ne poznaje - kaže Katarina Jonev. U vremenu pandemije deca su poprilično usmerena na virtuelni svet a socijalni kontakti su svedeni na minimum pa se nameće pitanje kako odrediti zdravu granicu. - Granice moraju postojati, a roditelji su ti koji ih određuju. Kada se sve nastavne aktivnosti završe, preporuka je maksimalno sat-dva dnevno kraj ekrana. Usmerite dete da kreativno provodi vreme - uz knjige, hobi, društvene igre ili šetnju. Ne očekujte da deca sama znaju kada je dosta! To morate vi da im kažete i objasnite zašto ne treba da preteruju - dodaje Jonev.
Nažalost, i pored raznih mera opreza, istraživanja pokazuju da su situacije kada se detetu dešava nešto loše na društvenim mrežama - veoma česte.
- Mora postojati otvorena i iskrena komunikacija na relaciji roditelj-dete. Dete ne treba ništa da prićutkuje ni da se plaši da s roditeljima bilo šta podeli, naročito ako mu se dešava nešto loše. Od trenutka kada dete počne da pokazuje interesovanje za digitalni svet roditelji treba da počnu s objašnjavanjem, moraju biti upućeni u aktivnosti svoje dece na internetu i sadržaje koje prate - završava naša sagovornica.