Nije lako kad prošlost nestaje
Alchajmerova bolest čini 60 odsto svih demencija i najčešće se javlja kod žena između 40. i 60. godine
Demencija je stanje u kome se, odjednom ili postepeno, brišu sećanja, imena, lica... Do juče odgovorna osoba zaboravlja da isključi ringlu, ne može da se seti kako da spremi omiljeno jelo, datuma rođenja, izgubi se na putu kući...
Jedno vreme porodica veruje da je sve to zbog starenja, ali ubrzo mora da se suoči s tim da je bolest pokucala na vrata i da se zove – demencija. Nakon uspostavljanja dijagnoze ništa više nije isto.
– Demencija je mentalni poremećaj koji dovodi do propadanja i oštećenja osnovnih intelektualnih i kognitivnih sposobnosti i do dezintegracije ličnosti. To znači da dementna osoba s vremenom gubi pam- ćenje, sposobnost mišljenja, govora, čitanja, pa i vitalne funkcije. U poslednjoj fazi bolesti pacijenti su vezani za krevet, ugroženi najčešće upalom pluća, dekubitalnim ranama i srčanim problemima – objašnjava Gordana Paunović Milosavljević, neuropsihijatar u Klinici za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević“.
Demencija obično počinje nakon 65. godine, ali u slučaju Alchajmera i ranije. Osnovni uzrok predstavlja oštećenje strukture moždanog tkiva, pre svega moždane kore, što dovodi do atrofije mozga, kaže doktorka Paunović Milosavljević i dodaje da demencija nije samo Alchajmerova bolest, mada je ona najčešći oblik. Alchajmerova demencija čini 60 odsto svih demencija. Često se kod žena javlja u periodu između 40. i 60. godine.
– Deli se na senilni oblik, kada počinje posle 65. godine i ima sporiji tok, i presenilni oblik, kada počinje u ranim šezdesetim i ima progresivni tok. Druga po učestalosti je vaskularna demencija, koja se češće javlja kod muškaraca – priča naša sagovornica i dodaje da ona nastaje usled poremećaja protoka krvi kroz mozak, što dovodi do psihičkog propadanja i nefunkcionalnosti. Osim ovih, koje su najčešće, postoji i multiinfarktna demencija, koja nastaje posle dva ili više preživljena moždana udara, šizofrena demencija i demencija usled tumora mozga...
– Zasad ne postoji lek koji bi izlečio demenciju. Postoje lekovi koji mogu da poprave ponašanje bolesnika, uspore napredovanje bolesti i tako pomognu obolelom – zaključuje dr Paunović Milosavljević.