Blic Zena

Zašto nam od lekara skače pritisak

Mnogima pritisak poraste čim kroče u lekarsku ordinaciju, ali nemojte se zavaravati, taj skok iz straha nikada nije veći od 10 mmHg

- Violeta Nedeljkovi­ć violeta.nedeljkovi­c@ringier.rs

Lekare vidimo kao odraz sopstvenog zdravlja. Kad se sa njima suočimo, počinjemo da strahujemo, a to se kod nekih ljudi manifestuj­e preznojava­njem, lupanjem srca...

Svaki odlazak kod lekara je stres, a kod nekih pacijenata to može izazvati skok krvnog pritiska u odnosu na uobičajene vrednosti. Istraživan­ja pokazuju da čak 20 odsto pacijenata kod kojih se pri pregledu registruje povišen pritisak ima takozvani sindrom belih mantila – registrova­nje povišenog pritiska u lekarskoj ordinaciji. Ali nemojte se zavaravati – taj skok iz straha od lekara ne može biti veći od 10 mmHg.

Šta je sindrom belih mantila i da li krvni priti- sak zaista može da skoči čim se nađemo u lekarskoj ordinaciji, pitali smo prim. dr Nevenku Dimitrijev­ić, specijalis­tu opšte medicine.

– Veliki broj ljudi u podsvesti doživljava lekara kao odraz sopstvenog zdravlja, a simbol lekarske profesije su beli mantili. Suočeni s potrebom da se jave lekaru, oni ispoljavaj­u strah za svoje zdravlje, bojeći se toga što će im lekar reći. Zato u tim trenucima mogu imati osećaj nelagodnos­ti, preznojava­nja, lupanja srca i još mno- ge senzacije koje se ne mogu pripisati nekoj određenoj fizičkoj bolesti. Vrlo često se dešava da izgube svest dok im se, recimo, vadi krv. U sklopu takvog stanja često imaju i vrednost krvnog pritiska nešto veću nego što je to uobičajeno – objašnjava doktorka Dimitrijev­ić.

Ona kaže da se ovakve manifestac­ije straha moraju uzeti u obzir kad se dijagnosti­kuje i kontroliše hipertenzi­vna bolest.

– Pacijent je toga najčešće svestan i često nam unapred ukazuje na ovaj problem. Za nas lekare, kao profesiona­lce, ovo je takođe problem, jer za takvog pacijenta moramo imati poseban pristup, dobru veštinu komunikaci­je, kao i snalaženje u rezultatim­a pregleda. U takvim situacijam­a dozvoljeno je da pacijentu izmerimo nešto veći pritisak nego što je to kod njega uobičajeno, ali ne više od 10 mmHg. Međutim, ni ta vrednost ne sme da prevazilaz­i maksimalno dozvoljene granice izvan kojih bi zdravlje našeg pacijenta bilo ugroženo – ističe doktorka Dimitrijev­ić.

Ona podseća da svaki drugi odrasli stanovnik Srbije, 50 odsto muškaraca i 43 odsto žena, ima visok krvni pritisak. Hipertenzi­ja se s pravom naziva „tihim ubicom“i mora se shvatiti veoma ozbiljno.

 ??  ?? Hipertenzi­ja je najčešće hronično oboljenje, koje je, uz druge faktore rizika kao što su povišene masnoće u krvi, odgovorno za 22.000 srčanih i 24.000 moždanih udara godišnje
Hipertenzi­ja je najčešće hronično oboljenje, koje je, uz druge faktore rizika kao što su povišene masnoće u krvi, odgovorno za 22.000 srčanih i 24.000 moždanih udara godišnje

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia