Zaslužna za teoriju relativnosti
Osam stotina pisama skrivenih u Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu svedoče o velikoj Milevinoj i Albertovoj bliskosti i o zajedničkom radu na čuvenoj teoriji
Drugačija još od rođenja, kada joj je iščašen kuk, pa je zbog kraće leve noge prohodala šepajući, Mileva je odrasla u bogatoj kući oficira austrougarske vojske. U gimnaziji u Sremskoj Mitrovici maturira kao najbolja u razredu iz matematike i fizike, a u Cirihu 1896. upisuje prvo medicinu, pa se preusmerava na Državnu politehničku školu, na studije matematike i fizike. Na predavanja fizike ide kod profesora Vebera, ističe se u radu na proračunima. Intrigiran, prilazi joj student Albert Ajnštajn iz nemačkog Ulma.
Studentski dani bivaju sve lepši. U pansionu Englbreht, majstor na violini Ajnštajn osvojio je celo Milevino društvo, nju posebno. Krajem januara 1901. godine, kod roditelja u Kaću, Mileva je rodila devojčicu. Sve vreme u ljubavnoj prepisci s Albertom, daje joj ime Lizerl, po njegovoj volji. Krštena u pravoslavnoj crkvi pod imenom Ljubica, devojčica je imala svu ljubav majčinih roditelja, no porodica Ajnštajn, pogotovo Albertova majka Paulina, nije bila naklonjena Milevi – oni Jevreji, ona Srpkinja, četiri godine starija „žena-knjiga“, kako ju je buduća svekrva nazivala. Ipak, dva naučnika venčavaju se 6. januara 1903. godine u Bernu, a vanbračno dete Lizerl daju na usvajanje. Od tvrdnji da se devojčica ubrzo razbolela i umrla, pojavile su se i nove, da
je živela u Beogradu, kod Milevine prijateljice.
Posle venčanja Mileva se posvećuje porodici, rađa drugo dete, sina Hansa Alberta, Ajnštajn oduševljen posećuje tazbinu. Napreduje u karijeri, dive mu se zbog teorije o fenomenu kosmosa. Dobijaju drugog sina, Eduarda, no brak im je u sve većoj krizi.
Ajnštajnov poslovni odlazak u Berlin 1912. godine bio je početak kraja. U kući rođene tetke Fani zbližava se sa njenom ćerkom Elzom, od Mileve se razvodi u februaru 1919. U junu iste godine venčava se Elzom. Te godine dokazana je opšta teorija relativnosti, koja mu donosi svetsku slavu.
Novac od Nobelove nagrade Mileva je od Ajnštajna dobila uz sudski pritisak, za izdržavanje sinova, posebno mlađeg Eduarda, obolelog od šizofrenije.
Umrla je 4. avgusta 1948. godine, a sahranjena je na ciriškom groblju.
Bila je dovoljno inteligentna da uspe u modernom Cirihu, još više patrijarhalna i sujete lišena da se svega zbog supruga odrekne. Njega ceo svet zna kao genija, a sve se više otkriva njena genijalnost u njegovoj senci