U srcu žene: Marija Genčić
Odmalena ju je zanimalo zašto je odeća izgužvana nakon pranja i sušenja i zašto se lakše pegla isprskana vodom. Hemičar po profesiji, odgovore na ova i mnoga pitanja danas deli sa svojim studentima
Hemija je svuda oko nas
Kako nas losioni za sunčanje štite od štetnog UV zračenja, kako sapun pere, zašto plačemo kada sečemo crni luk, kako penicilin deluje na bakterije, kako znoj poprima neprijatan miris… Ovim i sličnim pitanjima Marija Genčić
na Departma(33), docent nu za hemiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu, pokušava da podstakne
sveostudente da na svoje buhvatan način posmatraju svet oko
sebe. Jer hemijske reakcije se ne dešavaju samo u laboratoriji, one su u pozadini mnogih pojava
iz naše svakodnevice.
– Kao detetu mi je bilo interesantno to što mama posle dolaska od frizera izgleda lepše, ne samo zbog nove već i zbog
karakterifrizure stičnih mirisa salona; kako je
skoro uvek izgužvana odeća nakon pranja i sušenja i kako se lakše pegla ukoliko se ponovo isprska vodom – priča Marija Genčić. Mnogo
kasnije usledilo je i objašnjenje da oblik pamučne tkanine zavisi od načina formiranja vodoničnih veza između molekula celuloze, tj. da se ceo proces pranja i peglanja zasniva na raskidanju
veza. Jedan od i stvaranju tih predmeta na kome ona danas drži nastavu osmišljen je upravo tako
da sa studentima razmatra ove pojave na
molekula i hemijskih nivou reakcija.
U srednjoj je zvali Denijum
Skromno i povučeno dete koje je volelo da crta, slaže
i rešava mozkocke, slagalice galice, Marija je od osnovne škole pokazivala sklonost
prirodnim naukama. prema Hemija posebno počinje da je interesuje u srednjoj školi, na predavanjima profesorke Zorice Taškov. Iz tog doba
Marijin nadimak Dedatira i nijum, koji je dobila od drugova iz odeljenja. Predstavljao je hemijski element koji
trebalo da otona nekada bi krije, a danas je to njeno ko-
risničko ime za mejl. Preko seminara u IS „Petnica“sve je dalje vodilo do studija hemije.
– Oduvek mi je bilo interesantno proučavanje biljnih vrsta sa fitohemijskog aspekta. Svi smo bili u situaciji da nam čajevi, melemi ili sirupi od lekovitog bilja pomognu kod određenih zdravstvenih tegoba. Mnogi lekovi su izolovani iz biljnih vrsta koje su imale viševekovnu upotrebu u narodnoj medicini, ali ponekad je neki molekul prisutan u maloj količini u biljki i teško ga je izolovati u količinama dovoljnim da se ispita da li je on „odgovoran“za lekovita svojstva te biljne vrste. U ovakvim situacijama ponekad je moguće sintetisati dati molekul – priča Marija i dodaje da je to bio put do njene doktorske disertacije, koja predstavljala spoj fitohemije i organske sinteze.
Traži najisplativiji lek za malariju
Marija Genčić je dobitnica nacionalne stipendije „Za žene u nauci“koju dodeljuju Nacionalna komisija za saradnju sa UNESCO, Ministarstva za prosvetu, nauku i tehnološki razvoj i kompanija L’Oréal Balkan. Nagrađena je za izuzetan naučnoistra- živački rad, a njena istraživanja mogla bi doneti rešenje problema s malarijom na globalnom nivou.
– Malarija je infektivna bolest koja preti približno polovini svetske populacije. U zemljama u razvoju glavni je uzrok smrtnosti kod dece do pet godina. Rizik od smrtnosti je povećan kada se kod dece kao komplikacija javi sekundarna bakterijska infekcija, zbog čega se kod težih oblika malarije preporučuje preventivna upotreba antibiotika – priča.
Onda nam objašnjava kako prekomerno davanje antibiotika može imati negativne posledice u razvijanju rezistencije mikroorganizama na date antibiotike, a ne može se zanemariti ni finansijski aspekt.
– Nagli razvoj otpornih formi parazita prema postojećim antimalaricima stvara potrebu za razvojem novih lekova. Kao nekome ko se bavi organometalnom hemijom, konkretnije hemijom ferocena, bilo mi je poznato da je ferohin jedan od najperspektivnijih antimalarika novije generacije – objašnjava Marija kako je povezala farmakofore koje su efektivne u terapiji malarije sa nekom drugom farmakoforom sa jakim antimikrobnim dejstvom.
Krajnji cilj njenog predloženog istraživanja je dobijanje tzv. multitarget lekova kojim bi se kod pacijenata istovremeno delovalo na malariju i sprečavalo razvijanje sekundarne bakterijske infekcije, što bi možda bilo i finansijski pristupačnije.
Uspešna u svom poslu, odlučila je da ostane u Srbiji, ponosna na istraživačku grupu u niškom PMF-u, čiji je rukovodilac prof. dr Niko Radulović.
Na osnovnim studijama Marija je upoznala supruga Sašu. Ljubitelji putovanja, oni bar jednom godišnje otputuju. Zahvaljujući Marijinom dugogodišnjem bavljenju folklorom, uvek su najveseliji gosti na svim proslavama. Pas Miša ih oraspoloži nakon svakog napornog dana, a velika želja im je da se ostvare i kao roditelji.
Izuzetno uspešna u svom poslu, Marija je odlučila da ostane u Srbiji, ponosna na istraživačku grupu u niškom PMF-u