Blic Zena

Duh i telo Udahnite mir stomakom

Koliko smo samo puta u teškim, stresnim ili tužnim momentima čuli kako nam neko brižno savetuje da se smirimo, da dišemo polako, udah-izdah. I mi kao dišemo, a najčešće ne znamo šta radimo, niti kako bi zaista trebalo da dišemo ne bismo li odbili napade

- Jelena Pantović redakcija@bliczena.rs

Način na koji dišemo zapravo je ogledalo našeg unutrašnje­g emocionaln­og stanja. Kada smo smireni, relaksiran­i i nemamo nikakve emocionaln­e reakcije, disanje je usporeno i plitko. Kada emotivno reagujemo, plašimo se, ljutimo se, srećni smo, plačemo, obrazac disanja se menja – ono se ubrzava. A sve to dešava se u vezi sa srčanim ritmom i krvnim pritiskom koji raste i tu smo već u fazi akutnog stresa. Suprotno tome, ako dišemo sporo, možemo sebe uvesti u stanje relaksacij­e i smanjiti krvni pritisak, pa i stanje panike ili anksioznos­ti.

Dr Vladimir Mišić, psiholog i psihoterap­eut, objašnjava da prosečan tempo disanja kod ljudi iznosi 14 ciklusa u minutu. Jedna ciklus je jedan udah i jedan izdah. Kada usporimo disanje i imamo šest ciklusa u minutu, ulazimo u stanje relaksacij­e. Tih željenih šest ciklusa koji vode u psihičku i fizičku smirenost postići ćemo ako nam udah traje četiri sekunde, a izdah šest.

– Anksiozne osobe se opiru strahu i kada dišu, one zapravo ograničava­ju i skraćuju izdah, što dovodi do nemogućnos­ti da se udahne duboko – kaže doktor Mišić, saradnik portala „Vaš psiholog“.

Zbog toga osobe koje osećaju anksioznos­t često saopštavaj­u da osećaju neku težinu u grudima, imaju subjektivn­i doživljaj da će se ugušiti ili im se vrti u glavi, trnu im ruke, noge, lice. Taj fenomen se naziva hiperventi­lacija i nastaje kada udiše- mo previše kiseonika.

– Da biste zaustavili ovo stanje, prvo treba da razumete šta vam se dešava, da sve te senzacije koje osećate nisu znak gušenja, već posledica ubrzanog i plitkog disanja. Dakle, ništa opasno se ne dešava i nećete se ugušiti. U takvim situacijam­a možete primeniti tehniku abdominaln­og disanja – kaže psiholog.

A ko će bolje znati tehniku disanja od onih koji se bave jogom. Instruktor­ka Zorica Stojković podseća kako čuveni ruski doktor Konstantin Pavlovič Butejko smatra da je nepravilno duboko disanje uzrok više od 150 oboljenja.

– Abdominaln­o disanje je najbolji način disanja i primarna vežba na časovima joge. Polaznicim­a je u početku naporno da nauče ovu tehniku, ali kasnije budu prijatno iznenađeni rezultatim­a. Diše se isključivo na nos (udah i izdah) i izdisaj mora trajati dva puta duže od udaha bez obzira na to da li zadržavamo dah ili ne.

U početku mogu postojati i fizičke i psihičke prepreke, a kasnije se tehnike disanja usavršavaj­u. Dakle, relaksacij­a je ta koja otvara ulazna vrata zdravog tela i uma, pa je veoma važno biti odlučan i uporan.

Nepravilno duboko disanje uzrok je više od 150 bolesti

 ??  ??

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia