Neželjena dejstva ANTIBIOTIKA
Zima ne posustaje, a hladno i vlažno vreme, kao i boravak u zatvorenim prostorijama povećavaju izloženost brojnim virusnim i bakterijskim infekcijama.
Sa prof. dr Aleksandrom Pavlović Marković, specijalistom gastroenterologije, redovnim profesorom Medicinskog fakulteta u Beogradu i načelnikom odeljenja endoskopije na Klinici za gastroenterologiju i hepatologiju KCS, razgovaramo o tome da li su bakterije i virusi naši prijatelji ili neprijatelji? – Bakterije i virusi su svuda oko nas. Na našoj koži i u crevima postoji stotine miliona različitih vrsta bakterija. Većina bakterija ne izaziva nikakve infekcije i bolesti, a neke su čak ključne za očuvanje našeg zdravlja. Ipak, postoji i mnogo štetnih ili patogenih bakterija koje dovode do različitih bolesti i infekcija. Uprkos raznolikosti bolesti koje uzrokuju bakterije, lečenje je kod svih slično: glavna grupa lekova su antibiotici. O čemu moramo da vodimo računa dok uzimamo antibiotik? – Najvažnije je da se antibiotik uvek uzima uz konsultaciju sa lekarom, u dozi i dužini terapije koja je propisana. U suprotnom, može doći do razvoja rezistencije, koja je danas sve veći problem u svetu, ali i kod nas. Često čujemo da antibiotici, pored korisnih, mogu imati i neželjena dejstva? – Da, nažalost, to je tačno. Antibiotici nisu selektivni lekovi, oni ne mogu da razlikuju dobre od loših bakterija. Zato se prilikom lečenja antibiotikom uništavaju i one dobre probiotske bakterije i tako se narušava normalna crevna flora. Kod oko 35% osoba koje uzimaju antibiotike pojavljuju se stomačne tegobe, kao što su bolovi, grčevi i proliv. Tegobe se mogu javiti prvog dana primene antibiotika, ali nekada i do osam nedelje posle završetka terapije. Zato se preporučuje da se već od prvog dana terapije antibiotikom dodaju i probiotski preparati – naglašava prof. Pavlović Marković.
DA LI ĆE NAM PROBIOTIK ZAISTA POMOĆI?
U našim apotekama danas se može naći preko sto različitih probiotskih preparata, i sigurno je da nisu svi isti. Svaka probiotska kultura ima karakteristično delovanje, stoga se efekti ne mogu generalizovati, naglašava prof. Pavlović Marković. – Kad pričamo o sprečavanju neželjenih dejstava antibiotika, od svih probiotskih kultura svakako najispitivaniji soj je Saccharomyces boulardi. Bulardi je jedina probiotska gljivica i zato je otporan na delovanje antibiotika, što nije slučaj sa ostalim bakterijskim probioticima. To je jako važno, jer se samo bulardi može uzimati u isto vreme sa antibiotikom. Svi ostali probiotski preparati moraju se uzimati sa dva-tri sata razmaka kako bi se smanjila, ali ne u potpunosti isključila mogućnost da ih antibiotici unište. Ono što je možda i najvažnije, živimo u 21. veku koji je vek medicine zasnovane na naučnim dokazima. To znači da je u brojnim kliničkim istraživanjima koja su rađena širom sveta dokazano da primena S. boulardii smanjuje rizik od nastanka antibiotskog proliva, pa njegovom primenom možemo doprineti bržem oporavku od bakterijske infekcije, a pre svega možemo izbeći neprijatna neželjena dejstva antibiotika. – Učili smo da su bakterije i gljivice živi organizmi, ali to kao da često zaboravljamo. Posebno su osetljive na temperaturu, vlagu i svetlost. Većina je anaerobna, što znači da im smeta i kiseonik iz vazduha. Ukoliko se probiotici ne proizvode, ne pakuju i ne čuvaju na adekvatan način, to značajno utiče na njihovu efikasnost i bezbednost. Kompanija „AbelaPharm“ima posebno, inovativno pakovanje kojim se garantuje stabilnost probiotskog proizvoda. Tzv. „flow pack“tehnologija podrazumeva pakovanje u specijalnu kesicu ispunjenu inertnim gasom. Ovo posebno pakovanje sprečava svaki mogući prodor kiseonika i probioticima pruža dodatnu zaštitu od spoljnih uticaja (temperature, vlage i svetlosti). Redovne kontrole zdravstvene ispravnosti i broja probiotskih ćelija dokazuju efikasnost i bezbednost ovakvog pakovanja.