Manjak vitamina D okidač za bolesti srca
Nizak nivo ovog vitamina proglašen je novim faktorom rizika za arterosklerozu, povišen pritisak, aritmije, srčane slabosti, kao i bolesti perifernih arterija
Najnovija istraživanja potvrđuju da nedostatak vitamina D može da naruši zdravlje. Dugo se znalo da manjak ovog vitamina utiče na razvoj i građu kostiju i zuba i uglavnom se o njemu pričalo u tom kontekstu. Međutim, danas je poznato da vitamin D utiče i na pojavu autoimunih bolesti, poput dijabetesa tip 2 i insulinske rezistencije, kao i da reguliše funkciju mišića.
Međutim, to je tek početak. Poremećaj nivoa vrednosti ovog vitamina dovodi se u vezu sa multiplom sklerozom, demencijom, pojedinim tipovima depresije, s pojavom raka debelog creva, prostate, dojke i pankreasa.
Ispod 10 nanomola je opasno
– Snižene vrednosti vitamina D srećemo i kod osoba koje boluju od kardiovaskularnih bolesti, pa se može reći da je nizak nivo ovog vitamina jedan od novih faktora rizika za arterosklerozu, povišen pritisak, aritmije, srčane slabosti, kao i bolesti perifernih arterija – objašnjava prim. dr Snežana Pavlović, internista kardiolog.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, u našem okruženju 47 odsto žena i 36 odsto muškaraca ima snižene vrednosti vitamina D. Ako je vrednost vitamina D ispod 10 nanomola po litru krvnog seruma (ŋmol/l), govorimo o teškom nedostatku, vrednosti od 10 do 24 ŋmol/l ukazuju na blagi do umereni nedostatak. Optimalne, poželjne vrednosti vitamina D u krvi su od 25 do 80 ŋmol/l, dok su vrednosti iznad 80 ŋmol/l štetne.
Prema rečima doktorke Pavlović, snižene vrednosti vitamina D uočene su kod beba koje se hrane isključivo majčinim mlekom, zbog čega pedijatri savetuju dodatak u ishrani od 400 jedinica dnevno.
– Snižene vrednosti imamo i kod starijih osoba zbog smanjenog izlaganja suncu,
zbog oslabljene funkcije bubrega, što se dešava nakon 60. godine, kao i usled isključivanja namirnica koje sadrže vitamin D. Takođe, nedostatak ovog vitamina srećemo kod osoba sa hroničnim bolestima creva poput Hronove bolesti, celijakije i cistične fibroze.
– Oni loše podnose unos masti, pa im se savetuje određeni način ishrane bez masti, a vitamin D je rastvorljiv samo u mastima. Deficit imaju i osobe s bolestima bubrega i jetre, kao i gojazni, jer mast iz masnog tkiva vezuje vitamin D. Pojedini lekovi takođe snižavaju vrednosti vitamina D kao što su steroidi, lekovi za regulisanje stolice, za snižavanje holesterola, za lečenje epilepsije, za regulisanje telesne težine...
Suplementacijom do poželjnog nivoa
S obzirom na značaj vitamina D za celokupno zdravlje, preporuka je da se njegove vrednosti koriguju do optimalnih uzimanjem lekova i suplemenata.
– Težak deficit zahteva primenu lekova i opravdava primenu suplemenata. Međutim, kod uzimanja suplemenata potreban je oprez. Preporučena dnevna preventivna doza je 500 jedinica, a terapijska 1.000 jedinica vitamina D. Velike doze dovode do viška vitamina i mučnine, povraćanja, svraba, pojačane žeđi i mokrenja, gubitka apetita, zatvora, slabosti, poremećaja srčanog ritma, oštećenja bubrega...
Prema procenama Svetske zdravstvene organizacije, 75% ukupnog stanovništva ima snižene ili niske vrednosti vitamina D