Šta da upišem
Mogućnost upisa i zaposlenja, dve ključne stavke
Idealno je ako maturant zna šta želi i čemu je vičan, međutim, najčešće nije tako, a ono što mladima najviše nedostaje jesu informacije, kažu iz Nacionalne službe za zapošljavanje i savetuju kako izabrati pravu srednju školu i fakultet
Ovih dana pred malim i velikim maturantima je važna i teška životna odluka – izbor budućeg zanimanja. Tržište rada se stalno menja, pa je mnogo više i onih koji se lome oko toga šta upisati.
– Na osnovu našeg iskustva u radu sa mladima, stiče se utisak da se đaci već duži period interesuju za obrazovne profile u vezi sa informaciono-komunikacionim tehnologijama. Za profile medicinskih škola je i ranije postojalo interesovanje, a poslednjih godina je to, čini se, i više izraženo – kažu u Nacionalnoj službi za zapošljavanje.
Svako zanimanje traži određeni sklop
Naglašavaju da se ipak ne može reći da je opalo interesovanje đaka za upis gimnazija. Neke od njih su izuzetno popularne, pa je za upis potreban i veliki broj poena. Ukoliko se radi o učenicima koji se ističu rezultatima u školi, imaju razvijene radne navike i široka interesovanja, jedna od mogućnosti je gimnazija, škola koja pruža široko opšte obrazovanje i predznanja za različite vrste prijemnih ispita. Ali kako gimnazija ne pruža zvanje, nju treba da upisuju učenici koji poseduju istrajnost i rešenost da privedu kraju buduće studije na fakultetu.
– Naše iskustvo pokazuje da mladima pri donošenju ispravne odluke najviše nedostaju informacije, bilo da biraju zanimanje, školu ili fakultet. Kako bi doneli pravu odluku, treba da se informišu o zanimanjima – da saznaju o tipičnim radnim zadacima, osobinama koje su značajne za uspešan rad, eventualnim zdravstvenim ograničenjima i uslovima rada – ističu u NSZ.
Svako zanimanje traži određen sklop sposobnosti, osobina ličnosti i interesovanja važnih za uspeh i zadovoljstvo u radu u tim oblastima, tako da maturanti treba da razmisle o svojim interesovanjima i sklonostima, „jakim“i „slabim“stranama u pogledu školskog uspeha iz pojedinih predmeta, kao i o nekim ličnim osobinama.
Onlajn vodič, super pomoć
Osobine ličnosti mogu da budu snažan razlog opredeljivanja – komunikativni i pričljivi mogu, na primer, da teže radu u oblasti turizma, dobro organizovani zanimanjima u oblasti menadžmenta, administracije i slično. Važno je samo da izbor ne bude u raskoraku sa ključnim osobinama ličnosti – recimo, da preosetljivi ne biraju stresne poslove u oblasti zdravstva ili bezbednosti.
– Uz interesovanja i jake strane ličnosti, u obzir treba uzeti kako mogućnost upisa određenog obrazovnog programa, tako i mogućnost zaposlenja. Idealna je situacija kada se pronađe presek skupova onoga što želimo, čemu smo vični i što možemo da ostvarimo, tj. kad pomirimo lične želje i realne mogućnosti – savetuju u NSZ.
Gimnazija pruža znanje, a ne zvanje, pa nju treba da upisuju učenici koji poseduju istrajnost i rešenost da privedu kraju buduće studije na fakultetu