OJAČAJTE SRCE NAKON KOVIDA
Brojne su posledice koje nam je pandemija kovida 19 ostavila, ali među najpogođenijom grupacijom našli su se kardiovaskularni pacijenti. Šta danas može da im pomogne u lečenju posledica, otkriva doktor Stevan Keča
Pandemija kovida 19 neizmerno je uticala i na zdravstvo i na pružanje zdravstvene zaštite. Posebno osetljivi su bili kardiovaskularni bolesnici, kojima je ova infekcija značajno narušila ionako krhko zdravstveno stanje. Oni se tako i danas, nakon preležane infekcije, aktivno leče od kardiovaskularnih oboljenja kao što su ateroskleroza, srčana slabost i hipertenzija.
– Okosnica lečenja postaju i proizvodi koje smo dosad svrstavali u pomoćna lekovita sredstva. Posebno bih izdvojio upotrebu folata, vitamina D3, acetil-salicilne kiseline… Te preporuke su zvanično prihvaćene i pacijenti još dugo nakon oporavka popravljaju kvalitet života upravo tim preparatima – objašnjava dr Stevan Keča, supspecijalista kardiologije sa Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine.
FOLATI SPREČAVAJU ANEMIJU
Folati predstavljaju generički naziv kojim se obuhvataju svi oblici vitamina B9. Njihov nedostatak izaziva anemijski sindrom, koji uključuje slabost, osećaj konstantnog umora, razdražljivost… Prirodno ih ima u tamnozelenom povrću, ali kako su potrebe za njihovom nadoknadom izuzetno velike, potrebno ih je suplementirati.
– Poseban problem predstavlja činjenica da 58% osoba u Srbiji ima urođeni nedostatak enzima koji aktivira folnu kiselinu, te kod njih dolazi do povećanja nivoa homocisteina. Samo aktivan oblik folne kiseline utiče na smanjenje homocisteina, koji je faktor rizika za nastanak srčanog i moždanog udara – objašnjava dr Keča.
ACETIL-SALICILNA KISELINA ŠTITI KRVNE SUDOVE
Većina prepoznaje acetil-salicilnu kiselinu kao aspirin. Aspirin je kardiovaskularnim bolesnicima dobro poznat, i ima značajnu primenu kod njih. – Acetil-salicilna kiselina povećava izbacivanje folne kiseline, što dovodi do povećanja nivoa homocisteina u organizmu. Ona tada reaguje sa homocisteinom i ne može da ostvari svoj zaštitni efekat na krvne sudove. Šta je rešenje? Nadoknada aktivnog oblika folne kiseline, vitamina B6 i B12 uticaće na smanjenje nivoa homocisteina, čime se omogućava acetil-salicilnoj kiselini da ostvari svoj puni zaštitni efekat na krvne sudove.
VITAMIN D NADOKNAĐIVATI ZIMI
Pored svih loših stvari koje nam je donela pandemija, ona nam je isto tako podigla je svest o potrebi unosa dovoljne količine vitamina D.
– Naročito tokom zimskih meseci njega je potrebno nadoknađivati, jer deluje na većinu faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih oboljenja: na arterijski pritisak, nivo glukoze u krvi, na metabolizam kostiju, zapaljenske procese... Potrebu za njim potkrepljuje činjenica da oko 70% ljudi ima manjak vitamina D. Vitamin D u količini nižoj od 15ng/ml nosi dva puta veći rizik za kardiovaskularne bolesti. Zbog svega navedenog izuzetno značajnom smatram kombinaciju folata, vitamina D i vitamina B grupe – zaključuje dr Keča.