TAJNA UŽIČKE EKSPLOZIJE
Okolnosti pod kojima je u partizanskoj fabrici municije, u smiraj “Užičke republike” 1941. godine izginulo 120 radnika i civila, istorija je zauvek sakrila od istine.
Na jučerašnju 75. godišnjicu eksplozije u podzemnim trezorima Narodne banke Kraljevine Jugoslavije, gde je bio izmešten deo fabrike municije, o detaljima tragedije pričao nam je Milenko Radulović (90).
- Sećam se da je eksplozija protresla celu varoš. Pedeset metara odavde bile su dve jele, a na njima su visila tri leša koje je detonacija izbacila iz tunela. Raskomadana tela mojih drugova, zamotana u krvavu ćebad, dva dana su iznosili iz fabrike - krio je suze starina Milenko.
Na mestu pogibije oružara i civila koji su se u trezorima krili od nemačih bombardera vence su položili delegacije grada Užica, Vojske Srbije, Fabrike „Prvi partizan“, SUBNOR-a, potomci stradalih...
- Plaćeni petokolonaši i fašistički špijuni istovremeno i planski izazvali su eksplozije u jednoj radionici u Užicu i električnoj centrali u Čačku. Neprijatelji nisu uspeli da nanesu velike materijalne štete. Ali u Užicu je poginuo izvestan broj radnika i civilnog stanovništva, nevinih žena i dece koji su se slučajno našli u blizini - izvestio je partizanski list „Borba“.
Međutim, nikada nije dokazano da je eksploziju izazvala sabotaža. Prema verziji koju je proneo Vrhovni štab, bombu je podmetnuo četnički kapetan Milorad Mitić, oficir za vezu između Draže Mihailovića i Tita. Druga verzija isključuje diverziju i kaže da je došlo do varničenja na električnim vodovodima što je izazvalo paljenje nitroglicerinskog baruta, a zatim i eksploziju.
- U desnom tunelu trezora bili su municijsko odeljenje i alatnica. Levi deo služio je
Sećam se da je eksplozija protresla celu varoš, priča starina Milenko Radulović
kao civilno sklonište, a u poprečni tunel odlagani su oružje i municija. Od početka oktobra 1941. napravljeno je ovde 21.000 pušaka, oko 2.700.000 puščanih i 90.000 pištoljskih metaka, popravljena su tri topa i 300 puškomitraljeza. Fabrika je dala ogroman doprinos naoružavanju ustaničkih jedinica. A onda, 22. novembra oko 15 sati došlo je do strahovite eksplozije u poprečnom tunelu - ispričao je istoričar Radivoje Papić pred spomenikom, autora Miše Anastasijevića.
Eksplozija je, uz 120 života, odnela mašine i ceo arsenal oružja spreman za front. Još stravičnijom učinile su je neaktivirane nemačke bombe iz koji su radnici vadili barut. Niko ko se zatekao u tunelima nije
preživeo.