Sećamo se Prvog srpskog ustanka
Srbija danas proslavlja Dan državnosti u znak sećanja na Sretenje 1804, kada je započela Srpska revolucija. Dan državnosti slavi se i u znak sećanja na donošenje Sretenjskog ustava 1835.
DANAS JE DRŽAVNI PRAZNIK SRETENJE
Dan državnosti 15. februar je sve do nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1. decembra 1918. smatran za najbitniji u političkom, kulturnom i istorijskom kalendaru Srbije. Osnivanjem zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca on je ukinut, ali je ponovo počeo da se slavi od 2002. Na Sretenje 1804. započela je srpska revolucija, koja je označila početak oslobađanja balkanskih naroda od Turaka. Iako je uspeh revolucije bio promenljiv, na kraju je - decenijama docnije, zahvaljujući mudrosti Knjaza Miloša Obrenovića - krunisana uspehom. Svi drugi nacionalno revolucionarni pokreti balkanskih naroda protiv Turske bili su plod ugledanja na Srbe, uključujući i grčki ustanak 1821. Na Sretenje 1804, na zboru viđenijih Srba uspešnim diplomatskim dostignućima Miloša Obrenovića, decenijama potom.
Karađorđe je tokom Prvog srpskog ustanka (18041813) u sklopu obnove srpske državnosti ustrojio i niz važnih institucija, poput Velike škole, što je nesumnjiv pokazatelj dalekovidosti i vizionarstva. Tako je septembra 1808. u Beogradu besedom Dositeja Obradovića „O dužnom počitaniju k naukama“počela s radom Velika škola, daleki začetak današnjeg Univerziteta u Beogradu.
Na Sretenje 1835, u Kragujevcu je donet prvi Kneževine Srbije poznatiji, ustrojen po uzoru na francuski i belgijski. Tekst ustava, neobično liberalan za tadašnje prilike, izradio je Dimitrije Davidović, znameniti novinar i srpski nacionalni radnik. sa teritorije Beogradskog (odnosno Smederevskog) pašaluka, koji se dogodio u Marićevića jaruzi u Orašcu, doneta je odluka o podizanju ustanka protiv Turaka i za vožda je izabran Đorđe Petrović - ubrzo poznat kao Karađorđe. Odluci o podizanju ustanka prethodila je Seča knezova, odnosno uglednih narodnih prvaka, koje su dahije preventivno pobile, zbog navodne nelojalnosti.
Prvi srpski ustanak najpre je zahvatio krajeve zapadno od Kolubare, Šumadiju i Pomoravlje. Čitav Beogradski pašaluk oslobođen je 1807, ali je sudbinu ustanka odredio ishod rusko-turskog rata, pošto su Rusija i Turska potpisale mir u Bukureštu 1812. godine. Prepuštanje Srbije bilo je plod činjenice da je počinjao Napoleonov pohod na Rusiju. Po rečima velikog nemačkog istoričara Leopolda Rankea, Karađorđevom bunom započela je Srpska revolucija, okončana