Ima li života van Zemlje
Solarni sistem zvezde Trapist 1, gde su naučnici NASA otkrili sedam planeta nalik Zemlji, postao je planetarna senzacija. O tome, ali i o mogućnostima da u svemiru postoji život, pričali su i naši naučnici.
Sala beogradskog SKC-a bila je premala da primi sve koji su želeli da slušaju tribinu Centra za promociju nauke u kojoj se pričalo o mogućnosti postojanja života na nedavno otkrivenim planetama. Od sedam planeta koje su u nastanjivoj zoni oko zvezde Trapist 1, naučnici veruju da je život moguć na tri. Ipak, istraživanje tek predstoji.
- Ovo otkriće je veoma značajno jer predstavlja mogućnost da uskoro detektujemo život van granica naše planete - kaže dr Saša Marković, naučni novinar. Dodaje da je otkrivanje planeta veoma složen proces. Otkrivanje sedam planeta, uz saznanje da su veličine Zemlje, još je teže, dok je otkriće da su u nastanjivoj zoni vrhunac uspeha.
S njim se složila i dr Dragana Ilić, astrofizičarka sa Matematičkog fakulteta u Beogradu.
- Način na koji se otkrivaju planete van našeg solarnog sistema je fascinantan. Zvezde su dosta sjajnije od planeta koje ih okružuju, pa je planete teško uočiti. Mi posmatramo promenu u sjaju matične zvezde kada planeta prođe preko njenog diska i pomrači je - rekla je dr Ilić.
Trapist 1 je otkrio sistem od dva teleskopa prečnika 60 centimetara i svemirskog teleskopa “Spitzer” koji je zvezdu posmatrao 500 sati.
Dr Momir Stepanović, astrofizičar, dodaje kako mnogo parametara mora da se posmatra kako bi se došlo do zaključka da li je moguć život na tim planetama. On kaže da se detaljno analizira temperatura, udaljenost od zvezde i mogućnost da postoji tečna voda...
- Treba saznati i da li na ovim planetama postoji magnetno polje. Zvezda Trapist 1 je stara, prilično je mirna i nema erupcija kakvih ima na Suncu, ali je bila znatno življa u svojoj evoluciji - dodaje dr Stepanović, dajući primer Marsa koji je bez magnetnog polja, pa je solarni vetar oduvao atmosferu.
Ljudi posmatraju planete savremenim teleskopima već 22 godine i ovo je najveće otkriće u tom periodu, kaže dr Aleksandar Bogojević, direktor Instituta za fiziku. Ipak, 99 odsto zvezda koje nas okružuju ne možemo da vidimo postojećim teleskopima. - Ovo je klasičan primer marketinga jer treba da se skupe sredstva za novi teleskop “Džejms Veb”. Ipak, ne može da se spori veličina otkrića. Međutim, mnogo toga je još neistraženo da bi se pričalo o životu van naše planete - rekao je Bogojević. On je objasnio da bi planete morale mnogo brže da se kreću oko svoje ose da bi život na njima bio moguć.
- Niti znamo da li ima vode, niti znamo da li ima atmosfere. Vrlo je verovatno da nema ni jednog ni drugog. Ukoliko mi neko bude rekao da na nekoj od ovih planeta ima kiseonika, onda ću da častim. Tada bismo znali da nismo sami u svemiru i to bi me jako iznenadilo - zaključio je dr Bogojević.
AKO MI NEKO KAŽE DA NA OVIM PLANETAMA IMA KISEONIKA, ZNAČILO BI DA NISMO SAMI U SVEMIRU