Blic

Donori retkost, organe najčešće daju rođaci

Kada čekate transplant­aciju, svaki dan je neizvestan jer svaki može da bude poslednji, ovako za “Blic” priča Miroslav Trišić (40) iz Beograda kome je majka poklonila bubreg.

- Ana Đokić

I dok se za transplant­aciju u Srbiji čeka od osam do 10 godina, Miroslav je imao sreće da dobije novi organ za samo šest meseci.

- Kada su mi rekli da moraju da mi transplant­iraju bubreg, bilo je strašno. Strah od nepoznatog je bio veliki, rizici su ogromni, a niko ne može da garantuje kako će se stvari odvijati. Imao sam sreće što je bubreg moje majke bio kompatibil­an i što nisam bio na dijalizi objašnjava pacijent kome je na Vojnomedic­inskoj akademiji 2014. godine uspešno transplant­iran organ.

Miroslav i njegova majka su junački podneli operacije. Smešteni su krevet do kreveta na VMA, kroz staklo koje ih je razdvajalo razmenjiva­li su poglede podrške nakon operacije.

- Evo, zahvaljuju­ći lekarima i osoblju, koje zaista radi neverovata­n posao, tri godine od operacije živim lepo. Svakog meseca dolazim na kontrolu, pijem lekove svakodnevn­o - kaže Trišić.

Tokom boravka u bolnici Miroslav je upoznao mnoge ljude koji se bore sa bolestima bubrega i ističe da je situacija u kojoj se oni nalaze zabrinjava­juća.

- U Srbiji ima 3.000 ljudi na dijalizi. Ti ljudi su 100 odsto invalidi, a mesečna novčana pomoć od države je samo 10.000 dinara. Umesto svaki drugi dan, oni dolaze na dijalizu svaki treći. Za transplant­aciju se kod nas čeka u proseku do 10 godina, a u Hrvatskoj jedna godina. Na transplant­aciju čeka čak 800 pacijenata. Zaista mislim da bi nešto trebalo da se preduzme po

Na VMA godišnje se uradi od 25 do 35 transplant­acija bubrega

ovom pitanju - ističe Miroslav Trišić.

Da roditelji najčešće svojoj deci daju bubreg, potvrđuje i pukovnik dr Milorad Radojević iz Centra za transplant­aciju.

- Da bi osoba mogla da primi organ, mora da bude fizički sposobna, da nema infektivni­h ni malignih bolesti, bolesti srca i krvnih sudova, ali i da hoće da nakon operacije uzima terapiju. Davaoci organa mogu da budu srodnici do trećeg kolena, a od nesrodnih donora samo supružnici. Roditelji najčešće daju bubreg detetu, a zatim sestre i tetke, a braća ređe - kaže on.

Za transplant­aciju je neophodno da krvne grupe budu kompatibil­ne i tkiva podudarna.

 ??  ?? miroslav trišiĆ sa lekarima dr Đokom maksiĆem i dr miloradom radojeviĆe­m
miroslav trišiĆ sa lekarima dr Đokom maksiĆem i dr miloradom radojeviĆe­m

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia