U dijalogu o Kosovu mora da se čuje što više glasova
Nova faza dijaloga o Kosovu počeće u oktobru, a pored predsednika Vučića i analitičari pozivaju institucije, pojedince i naročito opoziciju da se u dijalog uključe jasnije i hrabrije
Sumirajući rezultate dosadašnjeg toka dijaloga, predsednik Vučić je u obraćanju građanima u utorak uveče izrazio zadovoljstvo time što su “neki izneli podršku, ali i kritiku”, a osvrnuo se i na one koji nisu učestvovali u dijalogu.
On je istakao da će dijalog biti nastavljen uz poštovanje različitog mišljenja i uz učešće svih relevantnih faktora, uključujući i opoziciju, SANU, nevladine organizacije... U Briselu je, kako je rekao, pred svaki sastanak sa prištinskom delegacijom imao “mučninu u stomaku”, no, dodao je, zato političari postoje i zbog toga ga je narod izabrao. Hoće li predsedniku poći za rukom da “mučninu” podeli sa ostalim delovima srpskog društva?
Premijerka Ana Brnabić obećala je logističku podršku, pre svega u organizovanju tribina i susreta, a ambasador SAD ocenio je da je inciranje unutrašnjeg dijaloga odličan potez jer je važno da svi segmenti društva izraze svoje mišljenje o najbitnijim temama zemlje.
Odgovor na pitanje ko će se uključiti u dijalog teško je dati, ali to bi svakako bio pozitivan potez, kaže politički analitičar Milan Nikolić.
- Dobro bi bilo da se u dijalog uključi što više ljudi: to bi bilo dobro i za Srbiju, i za SNS, i za opoziciju. Opozicija, naročito, ne bi smela da izostane s njega, ako je to zaista iskren i odgovoran razgovor - kaže Nikolić, koji pozdravlja i predsednikovu podršku ulaska Srpske liste u kosovsku vladu jer “sve što je dobro za narod moralo bi biti dobro i za Vladu Srbije”.
Ipak, unutrašnji dijalog pokrenut letos morao bi napredovati brže jer i strani faktori vrše sve jači pritisak, smatra politički analitičar i direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov.
- Evropa pritiska da se pitanje Kosova reši, evidentno ulazimo u završnicu. Do sada je odgovornost padala isključivo na Vučića i njegova želja je od početka dijaloga da odgovornost prenese i na ostale društvene faktore SANU, SPC, opoziciju - te da se postigne izvesni društveni konsenzus. Za SANU je jasno da bi valjalo da imaju jasniji stav, bez etiketiranja “izdaj-
NE SMEMO OSTAVITI NEREŠENA PITANJA BUDUĆIM GENERACIJAMA, KAŽU ANALITIČARI
nika”, ali hoće li i opozicija pristati na taj razvoj događaja zasad nije jasno. Neki su očigledno procenili da je to uvlačenje u nešto što im ne treba. Organizacije civilnog društva, takođe, imaju različite stavove - u zavisnosti da li su provladine ili antivladine - kaže Popov. Kada je u pitanju Centar za regionalizam, Popov nema dilemu:
- Mi smo odavno za to da se ide u rešavanje kosovskog pitanja jer realnost se mora prihvatiti. Ne možemo ostavljati narednim generacijama otvoreni konflikt, moramo biti spremni da preuzmemo odgovornost. I treba ići do kraja - zaključuje Popov.