Za tri godine zastarelo 95 odsto prekršaja
Poražavajuće je da je za tri godine više od 95 odsto prekršajnih postupaka zastarelo, izjavio je ministar državne uprave i predsednik komisije za inspekcijski nadzor Branko Ružić.
Taj podatak poboljšaće se boljom saradnjom inspekcije i prekršajnih sudova jer će samo tako prijave koje napišu inspektori dobiti efikasan sudski epilog, objašnjava Ružić.
Zbog toga su Ružić, kao predsednik komisije za inspekcijski nadzor, i predsednik Udruženja prekršajnih sudova Milan Marinović potpisali Sporazum o saradnji. Posle potpisivanja sporazuma, Ružić je rekao da time praktično počinje važan projekat na saradnji između inspekcija i prekršajnih sudova koja se realizuje u saradnji sa NALED-om.
Sporazum bi podrazumevao da inspektori ne dokazuju prekršaj u sudovima, već da učinilac prekršaja mora da dokazuje suprotno.
- To što je više od 95 odsto prekršajnih predmeta 2013, 2014. i 2015. zastarelo loše je pre svega za privredu, ali prevashodno za inspektore koji su praktično zbog toga demotivisani i verovatno razmišljaju kako pucaju iz prazne puške. Uloga inspekcije je ne da budu represivna, već da bude preventivno-edukativna. Mislim da će i to ovaj sporazum omogućiti - kaže Ružić.
Marinović je rekao da prekršajni sudovi sude na osnovu više od 280 zakona iz svih oblasti života i više od 800 podzakonskih akata, te da se uglavnom vezuju za saobraćajne prekršaje, ali da se bave i mnogo važnijim materijama - carinskim, poreskim, deviznim, antibudžetskim i antikorpucijskim predmetima, iz svih inspekcijskih oblasti. On je naveo da su prekršajni sudovi, posebno u velikim gradovima, preopterećeni, da priliv novih predmeta daleko premašuje mesečnu normu sudije, te da su veoma kratki rokovi zastarelosti za vođenje prekršajnog postupka. Za gotovo sve inspekcijske oblasti su rokovi kratki, najkraći u Evropi i u regionu.
Objasnio je da prekršajni sudovi imaju svega dve godine od dana činjenja prekršaja da pravnosnažno okončaju postupak.
- Ni inspektorima nije lako da utvrde prekršaj, tako da od dana činjenja prekršaja do dana podnošenja zahteva nekad prođe i više meseci,, što oduzima vreme u te dve godine - navodi Marinović.
Od sporazuma očekuje da doprinese boljoj saradnji i efikasnosti postupka, a jedan od načina je, kaže, uvođenje sporazuma o priznanju prekršaja u sve inspekcijske oblasti, a koji se zasad primenjuje samo za saobraćajne i carinske prekršaje.
UČINILAC PREKRŠAJA MORAĆE DA DOKAZUJE U SUDU DA NIJE POČINIO PREKRŠAJ