Blic

Svaka vlast je vršila pritisak na pravosuđe, pa i ova

U Srbiji se uvek vodila borba između izvršne vlasti koja nameće svoju volju i pravosuđa koje pokušava da se zaštiti. A pritisak je trenutno ogroman, kaže za „Blic“Vladimir Vukčević.

- VUK Z. CVIJIĆ Kako ocenjujete rad Tužilaštva za ratne zločine? Ko je kriv za probleme u postupku “Štrpci”- ubistvu 20 bošnjačkih civila u vozu Beograd - Bar? Šta mislite o radu Haškog suda kada su u pitanju srpske žrtve? Koji je najveći propust? Šta misli

N ekadašnji tužilac za ratne zločine ocenjuje da izvršna vlast kreira politiku krivičnog gonjenja, da određuje ko će i da li će uopšte odgovarati za svoja nedela.

- Za to ima mnogo primera. Neću da ih navodim, dobro su poznati javnosti. Takođe dovode se nekompeten­tne osobe na ključna mesta u pravosuđu da bi izvršna vlast lakše uticala na njih. Na taj način se urušava pravosudni sistem zemlje. Pokreću se postupci, uz neviđenu medijsku hajku, a završavaju se kardinalni­m propustima i oslobađaju­ćim presudama. S druge strane, na volšeban način oslobađaju se ljudi ogrezli u kriminal za koje postoje čvrsti dokazi. Apelacija ukida pojedine dokaze smatrajući da su pribavljen­i na nezakonit način. A onda Vrhovni kasacioni sud konstatuje da je povređen zakon u korist tako oslobođeni­h, i da su dokazi protiv njih bili procesno validni - navodi Vukčević.

- Mislim da je rad prilično zamro. Doduše, politička klima se izmenila. U vreme kada sam ja bio na čelu, bilo je takođe pritisaka izvršne vlasti, ali nisu uspeli da ugroze rad tužilaštva.

- Nezakonito je bilo što je mene Skupština razrešila u aprilu 2016, i to tako da mi je mandat prestao 31. decembra 2015. Ustav članom 197 propisuje zabranu retroaktiv­nog dejstva za zakone i pravne akte. Zato sada imamo situaciju da Apelacioni sud odbacuje optužnicu za zločin u Štrpcima jer nije postojao nadležni tužilac. Prilično energije sam uložio da bi se razotkrio taj zločin, pa smo zajedno sa kolegama iz Bosne uspeli da identifiku­jemo i uhapsimo 15 osoba. U BiH njih 10, a u Srbiji pet.

- Jedan od principa rada našeg tužilaštva bio je pravda za sve žrtve i njihove porodice. Taj princip je u Haškom tribunalu i te kako povređen. Žrtve i njihove porodice nisu dobile satisfakci­ju. Mislim da je u radu Haškog suda bilo dosta propusta.

- Jedan od najvećih je u postupku protiv Ante Gotovine i drugih hrvatskih generala. Kada bismo dolazili u Hag, moj hrvatski kolega i ja, prvo pitanje za mene je bilo gde je Mladić, Karadžić i ostali, a za njega gde su “topnički dnevnici”. Ti dnevnici su izveštaji o artiljerij­skom dejstvu hrvatskih snaga iz kojih se vidi da li su ciljevi koji su gađani bili legitimne vojne mete ili su njihovim dejstvom bili ugroženi civili, što je ratni zločin. Mi smo naše obaveze izvršili, Hrvati nisu. Zbog toga i dolazi do takvih “preokreta“u suđenjima njihovim generalima. Tako je Gotovina prvobitno osuđen na 24 godine, a zatim proglašen nevinim.

- Mislim da je nemoralno rezonovanj­e da su Hrvati bili mudriji u tome što su štitili svoje državljane osumnjičen­e za ratne zločine. Mi smo bili profesiona­lni i moralni. A o tome će istorija dati svoj sud. Za nas je dokaz bio svetinja, a zločinac je bio zločinac bez obzira na nacinalnos­t.

- Pojedina zakonska rešenja su ometala vođenje ovakvih postupaka. Naime, rukovodioc­e Jedinice za zaštitu svedoka i Službe za otkrivanje ratnih zločina postavlja ministar, odnosno direktor policije. Ti rukovodioc­i su bili odgovorni njima, a ne tužiocu koji je nadležan za postupanje u postupku. Nažalost, tako je i danas.

- Stijović je bio operativac DB na Kosovu i on to sigurno zna. Za to sam čuo, ali ja o tome znam samo posredno. Mi u Tužilaštvu nismo imali presretnut­e razgovore vođa OVK.

- Advokatska komora Srbije treba to da reši 30. oktobra. Meni su zamerili da sam navodno prepustio rukovođenj­e Tužilaštvo­m Nataši Kandić, da je bilo velikog uticaja stranaca, a posebno Amerikanac­a. Takve tvrdnje ničim nisu argumentov­ane, apsolutno su netačne. Čak je došlo i do sukoba između mene i Nataše Kandić, kada sam prilično nedžentlme­nski izjavio: “Neće meni sociolog voditi politiku krivičnog gonjenja Tužilaštva!”. S njom sam uglavnom imao dobru saradnju. Mada je ona dosta stvari meni zamerala. Tvrdnje da su Amerikanci imali bilo kakvih pretenzija da se mešaju u naš rad su apsolutne besmislice. Najviše interesova­nja su pokazali u slučaju postupka za ubistvo braće Bitići, što je i normalno jer su u pitanju njihovi državljani. Inače, to je jedan od najstariji­h predmeta i mi smo uložili ogromnu energiju kako bismo ga rešili. Sticajem određenih okolnosti, ne našom krivicom, nismo uspeli.

 ??  ?? Nekompeten­tne osobe dovode se na ključna mesta u pravosuđu da bi izvršna vlast lakše uticala na njih
Nekompeten­tne osobe dovode se na ključna mesta u pravosuđu da bi izvršna vlast lakše uticala na njih
 ??  ??

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia