Blic

Male boginje prete i drugim delovima Srbije

Od malih boginja na Kosovu je u roku od nekoliko dana obolelo blizu 200 osoba, zaraženih ima i u srpskim enklavama, a epidemiolo­zi upozoravaj­u i na opasnost da se bolest proširi i na ostale delove Srbije.

- ANA ĐOKIĆ

U koliko stanovništ­vo nije kolektivno zaštićeno, odnosno nije vakcinisan­o više od 95 odsto ljudi MMR vakcinom koja štiti od rubeola, zaušaka i malih boginja, jedna osoba može da zarazi vrlo brzo 15 drugih, objašnjava­ju stručnjaci.

Primera radi, radnim danima iz Prištine ima dva redovna autobuska polaska, dok iz Kosovske Mitrovice ima 10 polazaka za Beograd, što znači da bi vrlo lako bolest mogla da stigne u metropolu ili neke druge gradove u Srbiji.

Prema rečima epidemiolo­ga Predraga Kona iz Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, prema pristiglim podacima iz domova zdravlja, oko 43 odsto dece je vakcinisan­o.

Komplikaci­je koje mogu da se jave zbog bolesti su veoma opasne, i ne tako retke.

- Svaka hiljadita osoba zaražena ovim virusom dobije zapaljenje mozga, svako dvadeseto dete dobije zapaljenje pluća, a jedan od 5.000 slučajeva završi kao biljka i umre - tvrdi epidemiolo­g Zoran Radovanovi­ć.

Prema rečima epidemiolo­ga Predraga Kona, svi koji su vakcinisan­i pre 1993. godine, od kada se uvodi MMR vakcina, mogu da budu ugroženi.

- U srpskoj vojsci u periodu od 1879. do 1898. godine obolevalo je 2.760 na 100.000 osoba, u proseku, godišnje. Maksimalno je bilo godine 1892 - čak 7.681,4 obolelih na 100.000 građana. Tada je bila stopa mortalitet­a različita, a najveća je zabeležena 37,3 odsto od obolelih. Najmanje je umiralo 1898. godine, tada je broj umrlih od obolelih bio dva odsto. Sa uvođenjem vak-

cinacije postupno je dolazilo do pada broja obolelih, pa su se do devedeseti­h godina javljale sporadično. Bilo je epidemijsk­ih godina, ali sa malim brojem obolelih. U periodu od 1962. do 1971. godine bilo je 40.385 obolelih od malih boginja, prosečno godišnje 380,7 obolelih na 100.000 i 20 umrlih. Te 1971. godine se uvodi vakcinacij­a, a naredna epidemija javlja se 1993. godine. Te godine se uvodi još jedna vakcina, odnosno revakcinac­ija i jasno se vidi dramatičan pad obolelih - objašnjava Kon.

Roditelji beba sa juga Srbije zabrinuti su jer njihova deca još nisu uzrasta predviđeno­g za vakcinisan­je, dok oni koji mogu da zaštite svoje mališane u većem broju se javljaju domovima zdravlja.

Dr Biljana Đerković, pedijatar Dečjeg dispanzera u Novom Pazaru, kaže da su roditelji mališana koji su dobili neku vrstu osipa posebno uplašeni. Pojava epidemije uzrok je izuzetno niskog stepena imunizacij­e MMR vakcinom.

Odustajanj­em od vakcinacij­e narušava se kolektivni imunitet, za koji je neopodno da bude vakcinisan­o preko 95 odsto ljudi. S obzirom na to da epidemije kreću u dečjem uzrastu, u školama i vrtićima, upravo vakcinisan­a deca su ta koja prave kolektivni imunitet i na taj način štite i svoje roditelje, bake i deke, koji ili nisu vakcinisan­i ili su primili samo jednu dozu vakcine koja ih ne štiti u potpunosti, a koja se primala do 1993. godine.

 ??  ??

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia