Skrivena lepota Hrama
Ko nije video, taj ne zna šta je veličina, zadivljeno priča starica u Hramu Svetog Save, u veličanstvenom zdanju pod zemljom, otkrivši osećanje svakog ko se zatekao u kripti.
Najiskrenije oduševljenje običnog čoveka svakodnevno odjekuje hramom ispod hrama - zdanjem od 1.800 kvadrata, svega sedam metara ispod najveće bogomolje na Balkanu. Dani pravoslavnog Božića za mnoge bili su dani praštanja, ljubavi i mira, ali i otkrovenja. Naime, na Božićnoj liturgiji mnogi su saznali da se ispod centralnog dela Hrama Svetog Save koji je trenutno pretvoren u gradilište za umetničku obradu glavne kupole kriju najimpozantnije verske zidine u prestonici. Ikonopisi kao svedočanstvo srpske duhovne, kulturne i nacionalne istorije. Baš u toj prostoriji u koju vode podzemne mermerne stepenice obeleženo je bogosluženjem rođenje Isusa Hrista.
- To je kripta posvećena svetom velikomučeniku knezu Lazaru. Prva projektna dokumentacija za izgradnju ovog zdanja napravljena je tridesetih godina prošlog veka da bi 1936. godine počeli radovi. Izgrađen je prostor od 280 kvadrata namenjen sahranjivanju srpskih patrijarha. To je sada stara kripta koja se nalazi iza oltara i dalje ima istu svrhu - ističe prota Stojadin Pavlović, urednik Televizije “Hram”.
U novom milenijumu počela je da se gradi i nova kripta, odmah pored stare.
- Građevinski radovi izvedeni su od 2007. do 2010. godine kada je urađeno podno grejanje, klimatizacija, ventilacija, sistem za dojavu požara, video-nadzor i optika. Ikonopis je rađen na 1.600 kvadrata u periodu od 2013. do prošle godine naglašava prota.
Najimpresivniji deo kripte nalazi se upravo na zidinama.
- Program takozvanog živopisa je kombinacija motiva iz Starog i Novog zaveta. Pre svega, prikazani su likovi i scene iz života Isusa Hrista i srpskih svetitelja, vladara i arhijereja gde dominiraju Sveti Sava i Sveti Lazar. Kripta je najviše posvećena životu Svetog Lazara i kosovskom zavetu. Identifikacija crkve je centralna ikona o bogomsabranom saboru Svetog Save i Svetog Lazara. Slike su pravljene kao spoj tradicionalnog i modernog u okvirima normi crkveno-zidnog slikarstva - objašnjava prota i dodaje da je građevinski stil kripte vizantijski.
Ikonopise kako na zidovima tako i na plafonu crkve radili su Goran Jović, Vladimir Karanović, Veronika Đukić i Anastasije Radović, istoričar umetnosti Zoran Manević i vajar Miodrag Živković koji su izabrani na izložbi krajem 2012. godine, a glavni arhitekta bio je Zoran Bulajić. Hol krasi impozantni svećnjak sa nekoliko desetina svetiljki, a za dane Božića posetiocima je predstavljena ilustracija pećine u kojoj je rođen Isus Hrist.
- Namena kripte je bogosluženje, a prostor se koristi i za kulturne i duhovne manifestacije kao što su izložbe, tribine, predavanja, promocije i koncerti. Recimo, ovde je koncert držao umetnički asambl “Stanislav Binički” - kaže prota Pavlović i dodaje da je kripta svakog dana otvorena za posetioce.