Bitka za 20.000 indeksa
Trka za željeni indeks na državnim fakultetima počinje oko 20. juna, dok će liste primljenih kandidata biti objavljene sredinom jula.
Srednjoškolci koji žele da nastave obrazovanje mogu birati neki od državnih i privatnih univerziteta, viših i visokih škola. Pravo na konkurisanje kandidati stiču nakon završetka četvorogodišnje srednje škole, dok se umetnički fakulteti i visoke škole mogu upisati i nakon trogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja. Svi koji se dvoume, ili im je presudno da upadnu na budžet, mogu konkurisati i za više smerova ili fakulteta, ali im svako polaganje prijemnog ispita predstavlja dodatni trošak.
Državni univerziteti usvojili su predloge kvota i školarina, a zvanični konkursi većinom će biti objavljeni u maju. Prema predlogu konkursa, na državnim univerzitetima, budućim brucošima je na raspolaganju više od 20.000 budžetskih mesta. Ukoliko predložena mesta na budžetu ne budu odobrena, ona će biti dodata samofinansirajućim.
Najviše budućih akademaca prima Univerzitet u Beogradu, koji je predložio upis 14.986 studenata, od čega 9.506 na budžetu i 5.480 samofinansirajućih. Školarine uglavnom ostaju iste, jedino će na Matematičkom fakultetu biti više u iznosu od 6.000 do 12.000 u zavisnosti od smera.
Na Univerzitetu u Novom Sadu, za buduće studente sprema se 8.343 indeksa, odnosno 287 manje nego lane. Od toga, 4.867 budžetskih i 3.476 samofinansirajućih. Kvote za samofinansirajuće studente su smanjili Pravni i Ekonomski fakultet, a povećala je Akademija umetnosti. Studenti koji planiraju upis tehničkih nauka trebalo bi da pripreme više novca, jer su školarine povećali Tehnički fakultet „Mihajlo Pupin“(sa 75.000 na 80.000) i Fakultet tehničkih nauka sa 90.000 na 120.000 dinara.
Ukoliko predlog bude usvojen, Univerzitet u Nišu moći će da upiše 3.308 budžetskih i 1.725 samofinansirajućih studenata, onaj u Kragujevcu upisaće 2.539 na budžet, dok bi njih 1.141 moralo da plati. Predlog je da se na Univerzitetu u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici upiše 1.778 bucoša, od čega 1.134 na budžetu.
- Školarine se ne menjaju u odnosu na prošlu godinu i one su ubedljivo najniže na svim državnim univerzitetima. Na Poljoprivrednom ona je 18.000, na Ekonomskom 60.000, za medicinu 70.000 kažu sa tog Univerziteta.
Kao i prethodnih godina, očekuje se veliko interesovanje za studije medicine i studije informacionih tehnologija. Univerziteti su najavili i nove studijske programe za sve nivoe studija, od kojih su neki u postupku akreditacije, a drugi su već dobili zeleno svetlo.