Otkrili smo 91 fantomsko preduzeće za šest meseci
Porez u Srbiji najčešće izbegavaju da plate kompanije koje se bave prometom akciznih proizvoda i građevinarstvom, ali i male firme koje izdaju sale za organizovanje proslava ili trguju preko interneta, kaže u intervjuu za “Blic” Dragana Marković, direktorka Poreske uprave Srbije.
Ona otkriva da je Poreska uprava osnovala Odeljenje za strateške rizike koje posebno ispituje registraciju, podnošenje poreskih prijava, tačnost iskazanih podataka i blagovremenost naplate. Markovićeva naglašava i da naplata svih poreza raste iz godine u godinu. Tako je 2017. Poreska uprava naplatila 1.348 milijardi dinara, a za prvih šest meseci 2018. 710 milijardi dinara, i to najviše po osnovu PDV-a, akciza, poreza na dohodak građana i poreza na dobit.
Da li je za takav rezultat zaslužna Poreska uprava ili su postojale povoljne okolnosti?
Dobra naplata javnih prihoda uslovljena je podsticanjem dobrovoljnog izmirenja poreskih obaveza, intenziviranjem kontrole poreskih obveznika, efikasnom naplatom, kao i preduzimanjem blagovremenih i efikasnih mera redovne i prinudne naplate. To je svakako posledica i opšteg investicionog rasta i uspostavljene makroekonomske stabilnosti.
Najveću pretnju u oblasti poreskih krivičnih dela predstavlja poslovanje preko “fantomskih” preduzeća. Koliko takvih firmi ima u Srbiji, da li je moguće sve otkriti?
Za prvih šest meseci 2018. identifikovano je 91 “fantom” i “peračko” preduzeće, koji predstavljaju glavne generatore sive ekonomije, što je za 54 odsto više u odnosu na isti period 2017. Rano identifikovanje ovakvih preduzeća ima za cilj otkrivanje regularnih privrednih subjekata koji sa njima posluju, jer su to kompanije koja za razliku od tzv. “fantom” preduzeća poseduju imovinu i od njih je naplata izbegnutog poreza izvesna.
Koliku štetu one nanose privredi i budžetu?
U prvih šest meseci ove godine podnete su 44 krivične prijave kod kojih su „fantom“i „peračka“preduzeća pomagali regularnim privrednim subjektima u izvršenju krivičnih dela, za utaju poreza od 847 miliona dinara.
Ko danas u Srbiji izbegava da plaća porez?
Najčešći primeri izbegavanja plaćanja poreza uočeni su kod poreskih obveznika koji se bave prometom akciznih proizvoda, građevinarstvom, sekundarnim sirovinama, izdavanjem sala za organizovanje proslava, trgovinom preko interneta, ugostiteljstvom, zdravstvenim uslugama i poljoprivredna gazdinstva.
Poreska uprava je formirala posebno odeljenje za rizične grupe neplatiša poreza.
Osim mapiranja rizika u javnim prihodima, planovima poštovanja propisa predviđen je određeni broj projekata usmerenih na borbu protiv sive ekonomije, uz razmenu podataka sa drugim državnim organima i zajedničkim inspekcijskim nadzorima. Model dobrovoljnog poštovanja propisa, kojim se u svom radu rukovodi Odeljenje za strateške rizike, ni na koji način ne umanjuje značaj represivnih mera neophodnih u podizanju nivoa discipline poreskih obveznika.
Prošle godine imali ste konkurse za prijem novih poreskih inspektora. Da li vam nedostaje još radnika?
Poreska uprava je zasnovala radni odnos sa 100 novih radnika koji su angažovani na poslovima terenske kontrole, gde su najpotrebniji. Poreskoj upravi je neophodno dodatno zapošljavanje, pre svega ekonomista, pravnika i IT stručnjaka. Prema istraživanju od pre par godina, u Srbiji ima 1.411 stanovnika po poreskom službeniku, a u zemljama u okruženju znatno manje. U Hrvatskoj imate 876 stanovnika po poreskom službeniku, a u Sloveniji 823.
„ Fantom“i „ peračka“preduzeća su generatori sive ekonomije
Šta je najznačajnije što je urađeno u reformisanju Poreske uprave?
U protekle tri godine uspeli smo da uspostavimo novu organizacionu strukturu, sve Poreske prijave prevedemo u elektronski oblik, formiramo novi Sektor pružanja usluga poreskim obveznicima, a formirana je i posebna organizaciona jedinica za strateške rizike.