Šta jede Srbija
U poslednjoj deceniji građani Srbije imaju neredovne obroke, jedu previše hleba i slatkiša
Znači, važno je kada i šta jedemo i kako je to pripremljeno. A koliko građani Srbije vode računa o pravilnoj ishrani?
Dr sc. med. Jelena Gudelj Rakić, specijalista higijene i načelnik Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”, ističe da su značajne demografske i ekonomske, ali i promene tradicionalnog načina života tokom proteklih decenija znatno uticale na navike u ishrani.
- Prema podacima istraživanja zdravlja stanovništva Srbije tokom poslednje decenije, redovnost obroka u Srbiji je smanjena, više od polovine odraslog stanovništva u ishrani pretežno koristi beli hleb, u porastu je prosečna potrošnja bezalkoholnih i alkoholnih pića, kao i potrošnja šećera i slatkiša, što je nepoželjno za dobro zdravlje. Pozitivno je da se manje u ishrani koriste životinjske masti za pripremu hrane, a takođe u porastu je broj odraslih osoba koje svakodnevno koriste sveže voće i povrće u svojoj ishrani, ali i dalje je taj broj nedovoljan ističe dr Gudelj Rakić.
Od mesa naši građani najviše vole svinjsko meso, junetinu i piletinu, dok je džigerica na meniju samo jednom mesečno, što je stvarno šteta, a još veća šteta je da ribu jedemo takođe jednom mesečno.
Savremen način života koji karakteriše dug radni dan, velike razdaljine između mesta stanovanja i mesta rada, neredovan unos hrane, kao i bar jedan obrok dnevno (a najčešće i sva tri obroka, ukoliko ih ima) van kuće samo su neki od razloga za ovako poražavajuće stanje u načinu ishrane stanovništva Srbije.
Hraniti se pravilno znači obezbediti telu sve potrebne hranljive i zaštitne materije za optimalan rad svih ćelija i tkiva, kao i dobru zaštitu od infekcija. Koliko je pravilna ishrana važna, govore podaci o brojnim bolestima koje su posledica nepravilne ishrane. Gojaznost, povišen krvni pritisak, povišene vrednosti masnoća u krvi, šećerna bolest - samo su neki od velikog broja poremećaja zdravlja, u čijoj osnovi je nepravilna ishrana, a čiji je broj, nažalost, poslednjih decenija u stalnom porastu.
- Savet za pravilnu ishranu bi podrazumevao sledeće: redovni obroci, pravilan izbor vrste namirnica i način njihove pripreme. Umesto belog hleba i peciva, prednost treba dati hlebu od integralnog zrna žitarica, koji pored optimalne hranljive vrednosti sadrži i dijetna vlakna važna za regulisanje probave. Poželjno je isključiti grickalice, kao što su grisine, ribice, krekeri, koje sadrže i veću količinu soli, ali i lisnata testa i peciva zbog sadržaja zasićenih masnoća. Žitarice se mogu koristiti kao dodatak supama ili čorbama umesto testenine ili kao prilog uz meso, ribu i povrće. One sadrže složene šećere koji obezbeđuju dovoljnu sitost sa jedne strane, a takođe sadrže i dovoljno vlaknastih materija koje obezbeđuju bolje pražnjenje creva. Kada su u pitanju mleko i mlečni proizvodi, korisno je u svakodnevnoj ishrani izbegavati puter, kajmak, pavlaku, krem sir, sirne namaze, margarin i slično nabraja dr Gudelj Rakić.
Ona preporučuje i da se koristi sezonsko voće i povrće, što raznovrsnije, to bolje. Trebalo bi izbegavati iznutrice i suhomesnate proizvode, a prednost dati ribi, kao i belom pilećem ili ćurećem mesu.
- Pritom je važno da se ukloni kožica sa živinskog mesa, odnosno vidljiva masnoća sa ostalih vrsta mesa. Dovoljan unos tečnosti je takođe važan, pre svega vode i biljnih čajeva, 2-2,5 litara dnevno, uz napomenu da se tečnost uzima između obroka, a nikako za vreme obroka. S obzirom na to da način ishrane zavisi i od uzrasta, pola, zdravstvenog stanja, vrste posla kojim se osoba bavi, fizičke aktivnosti u toku dana, važno je prilagoditi ove opšte principe individualnim potrebama - napominje dr Gudelj Rakić.