NAJZAHTEVNIJE SAOBRAĆAJNICE SMANJUJU I GUŽVE I RIZIK OD NEZGODA
Koliko su tuneli neophodni za brži, bezbedniji i relaksiraniji saobraćaj toliko su radovi na njihovoj izgradnji izuzetno zahtevni. Ko ne veruje u to, neka ode na gradilište najdužeg tunela u Srbiji - Manajle na koridoru 10.
graditelji dobrih tunela koji su veoma
Sa svojih 1,8 kilometara kroz najnepristupačnije delove Grdeličke klisure Manajle skratiće umnogome muke vozačima u Srbiji koji će praktično u potpunosti imati autoput sve do granice Makedonije. Ipak, takav komfor mnogo košta kako u novcu tako i u prolivenom znoju radnika, odnosno glavoboljama projektanata i inženjera. Tako se jednom od građevinaca u ovom tunelu nedavno otelo priznanje.
- Gradio sam tunele u Bugarskoj, Švedskoj, Španiji i Finskoj, ali nikada ovako dugačka i teža borba sa prirodom nije bila kao na ovom u Grdeličkoj klisuri otvorio je dušu radnik.
Izgradnja tunela nije imala toliko pehova kao postavljanje potpornog zida duž koridora 10 na Grdelici koji se u poslednjih pet meseci čak tri puta obrušio. Građevinski inženjeri ističu da je do ove nevolje došlo zbog prevelikog zasecanja kosine. Imajući sve to u vidu, može se reći da je probijanje Manajla izvanredan uspeh ako je samo zasecanje Grdeličke klisure donelo toliko nedaća. Štaviše, i u levoj i u desnoj trasi tunela izvrše se završni radovi.
Nije još ni krenuo saobraćaj poduhvata vojvodini, kroz kroz zvanično najduži tunel u Srbiji, a već se priča o novom najdužem tunelu i to ni manje ni više nego u Vojvodini, kroz Frušku goru. Naime, mađarske kompanije zainteresovane su izgradnju fruškogorskog koridora koji bi sa tunelom dužine od čak 3,5 kilometara rasteretio gust saobraćaj kroz Irig. Naime, ova varošica dnevno primi u proseku od 10.000 do čak 12.000 vozila, od kojih oko 700 teretnjaka, što godinama predstavlja veliki problem za meštane. Takođe, tunel bi sa koridorom povezao tri velike opštine: Novi Sad, Irig i Rumu u kojima živi više od 370.000 stanovnika.
Saobraćajni inženjer Vladimir Simidžija ističe da se izgradnji tunela pribegava kad ne postoji nijedno drugo rešenje.
- Reč je o najskupljem i najzahtevnijem rešenju koje bez obzira na to doprinosi povećanju protočnosti saobraćaja. Najbolji primer za to je, recimo, tunel u
PROBIJANJEM TUNELA MANAJLE POSTIGNUT JE IZVANREDAN USPEH BUDUĆI DA SE ZASECALA KLISURA
Ovčar Banji ili niz od desetak tunela od Višegrada ka Foči koje su gradile nekada naše najpoznatije firme. Ti tuneli su i dan-danas u odličnom stanju - naglašava Simidžija
i dodaje da je Srbija ranije bila poznata po tunelograditeljima koji su radili i po Africi.
Ne tako davno, Foča je dobila tunel Čemerno koji je jedna od najveći infrastrukturnih investicija Vlade Republike Srpske. Zanimljivo da je taj tunel duži od Manajla jer se proteže na 2.109. metara i spaja Gacko i Foču, a takođe predstavlja saobraćajnu vezu Srbije sa crnogorskim primorjem. Tunel Čemerno koji se nalazi na istoimenom planinskom prevoju probijen za dve godine, a svečano otvoren 2013. godine. Inače, Vlada Republika Srpska za taj projekat izdvojila je 72 miliona maraka, ali su radovi, zbog nepredviđenih problema, odnosno zahtevnog terena, imali oko 15 miliona dodatnih troškova koje je snosio izvođač radova.