I Nemačka popušta u vezi s razgraničenjem?
Nemačka kancelarka Angela Merkel potvrdila je juče da je u telefonskom razgovoru s američkim predsednikom Donaldom Tampom bilo govora i o dijalogu Beograda i Prištine i rešenju pitanja Kosova. Precizirala je i da su tom prilikom konstatovali da podržavaju sve razgovore koji vode ka cilju - rešenju tog pitanja.
- Ali, govorimo da je, naravno, teritorijalna celovitost kakva je sada stvorena jedna vrednost, i ja sam to isto rekla kada su ovde bili predsednici vlade BiH i vlade Crne Gore, a to je da moramo biti oprezni da potezi na jednoj teritoriji ne dovedu do poteza na drugim teritorijama - rekla je Merkel.
Dodala je i da podržava sve dogovore Beograda i Prištine koji će dovesti do rešenja problema, ali da treba imati u vidu da se ne stvore novi problemi i da se poštuje teritorijalna celovitost.
Ovakav stav Angele Merkel mekši je od njenog prvobitno decidnog „nema promena granica na zapadnom Balkanu”, a diplomatski izvor „Blica“kaže da postoji šansa da Nemačka na kraju i konačno spusti gard po pitanju razgraničenja. Na ovakav razvoj situacije mogao bi da utiče signal koji je prošle nedelje prvo stigao iz SAD, kada je savetnik Donalda Trampa za nacionalnu bezbednost Džon Bolton poručio da SAD ne isključuju mogućnost korekcije granica. Pozitivan stav o razgraničenju kao mogućem rešenju stigao je pre dva dana i iz Brisela, i to porukom komesara za dobrosusedske odnose i proširenje Johanesa Hana da je razgraničenje prihvatljivo za Evropsku Uniju.
- Ako obe strane koje učestvuju u dijalogu postignu dogovor, i ako taj dogovor ne bude takav da destabilizuje i narušava odnose na Zapadnom Balkanu onda nije isključeno da Nemačka promeni mišljenje. I za EU, i za sve zapadne sile je važno da rešenje bude takvo da tako da bude po meri konkretne situacije i da ne dovede do domino efekta - kaže naš sagovornik iz diplomatskih izvora. Dijalog između Beograda i Prištine ušao je u najdinamičniju fazu, a ministar spoljnih poslova Ivica Dačić ukazao je juče da se Srbiji pruža istorijska prilika da dobije nešto za svoj narod i građane na Kosovu i Metohiji. - Ovde je reč hoćemo li nešto da dobijemo ili ćemo sve da izgubimo. Ta prilika može i da se odbije, ali ne treba da se pravimo nevešti jer niko ne nudi da Kosovo celo ostane u granicama Srbije kazao je Dačić.
Da su granice Srbije već menjane, podsetio je američki geopolitičar i osnivač agencije “Stratfor” Džordž Fridman.
- SAD se neće protiviti bilo kom rešenju kosovskog problema koje doprinosi miru u regionu, uključujući i razmenu teritorija. Pošto su granice Srbije već promenjene tokom rata, mislim da nema razloga da sadašnje granice budu svete - ocenio je Fridman.
Postavlja se pitanje i da li će se ovaj predlog naći na stolu u Briselu, a profesor međunarodnog prava Bojan Milisavljević ocenjuje da se to može desiti ako se o tome dogovore sve strane koje učestvuju u razgovorima.
- Sve zavisi od volje jedne i druge strane koje pregovaraju, a EU bi u tom slučaju bila aktivni partner koji pomaže da se reši komplikovana situacija - rekao je Milisavljević.
U slučaju da se Beograd i Priština dogovore oko razgraničenja, profesor kaže da bi tu međunarodna zajednica imala veliku ulogu u smislu garancija da će se neki eventualni sporazum poštovati.
- Tu pre svega mislim na Sjedinjene Američke Države i Rusiju, kao i Ujedinjene nacije i EU - zaključio je Milisavljević.