18 godina od pobede nad Miloševićem
Pre tačno 18 godina Srbija je na izborima raskinula sa režimom Slobodana Miloševića, što poput crvenog slova u kalendaru podseća građane na sva izneverena očekivanja.
Najstariji lider tadašnjeg DOS-A Dragoljub Mićunović smatra da su izbori za predsednika SR Jugoslavije 24. septembra 2000. i kasnije petooktobarske promene bili izraz najviše volje naroda.
- Oni koji žele da ospore 5. oktobar kažu da je to bio puč, a zaboravljaju da su pre toga održani izbori na kojima je DOS pobedio, a Milošević pokrao rezultate. Sećam se da sam tada poslao Miloševiću poruku da i deca u osnovnoj školi znaju da je izgubio na izborima i da prizna poraz, što nije hteo da uradi. Ta nepravda naterala je u silnim ratovima osiromašen, uništen i poražen narod da izađe na ulice i protestuje. Izašle su stotine hiljade i do promene vlasti je došlo na demokratski način, bez ijedne žrtve - seća se Mićunović.
Predsednik nekadašnjeg Demokratskog centra žali što se odmah nije dogodio - 6. oktobar.
- Želeli smo odmah da održimo i parlamentarne izbore i u Srbiji i u SRJ, ali nas u tome nije podržao Milo Đukanović, koji je bio prilično rezervisan prema promenama. Izbori su održani tek četiri meseca kasnije, što je prethodnoj vlasti dalo dovoljno vremena da prikrije tragove nečasnih radnji. Privreda je bila razorena, industrijski objekti porušeni, a u državnoj kasi par stotina miliona dolara. Kada smo mi otišli s vlasti, ostavili smo više od osam milijardi - kaže Mićunović, i naglašava:
- Nažalost, bilo je dosta grešaka, nediscipline, korupcije. Unutar DOS-A postojala su različita htenja i interesi koji su nakon ubistva premijera Đinđića rezultovali raspadom te vlasti i danas imamo loš nastavak. Ipak, 24. septembar i 5. oktobar ostaće istorijski datumi pošto su se posle pola veka totalitarnih režima stekli uslovi za demokratsku vlast.
Jedan od najistaknutijih članova DOS-A i premijer nakon ubistva Đinđića Zoran Živković, takođe, podvlači značaj 24. septembra.
- Tada su građani uz pomoć DOS-A uspeli da smene najvećeg tiranina u svojoj istoriji. Period posle toga podelio bih u tri faze. U prvoj fazi vlada Đinđića sprovodila je politiku u skladu sa petooktobarskim vrednostima da bi taj proces bio prekinut ubistvom, odnosno izborima krajem 2003. Tada je počela politika usporavanja, koketiranja sa predstavnicima bivše vlasti,
istorijskog pomirenja sa SPSOM, trulih kompromisa, da bismo 2012. godine imali povratak devedesetih, s tim što su se nosioci zamenili u glavnim ulogama - ističe Živković.
Politički analitičar Cvijetin Milivojević podsetio se obećanja koje su lideri DOSA dali 2000. godine nakon dolaska na vlast.
- Rekli su da će već do 2004. godine Srbija postati punopravni član Evropske unije, da će do tada rešiti pitanje Kosova, koje po njima nije bilo nacionalno nego demokratsko pitanje i da će zemlja u ekonomskom i socijalnom smislu biti na nivou manje razvijenih EU država. Danas, 18 godina kasnije, snujemo o EU 2025. godine, Kosovo je još dalje od Srbije, a u EU su pre nas ušle i zemlje koje su u demokratskom, ekonomskom i društvenom smislu bile manje razvijene od nas - naglašava Milivojević.
On kaže da je demokratija u Srbiji mnogo starija od 18 godina.
- Mi smo skloni tim istorijskim tumačenjima, ali treba znati da je Srbija bila moderno, demokratsko, građansko društvo još 1804. pa zašto ne bismo slavili 214 godina demokratije? Srbija je imala ozbiljnu državu još u 12. veku na čelu sa Stefanom Prvovenčanim, koga su priznali i Rim i Carigrad - objašnjava Milivojević.