Srbija se najlakše upoznaje preko vina
ČAK 70.000 HEKTARA NAŠE ZEMLJE JE POD ČOKOTIMA NAJRAZLIČITIH SORTI GROŽĐA
Kada se pomisli na proizvodnju pića u Srbiji, prvo nam na um padne rakija, međutim naša zemlja je sve ozbiljniji proizvođač vina pod čijim se čokotima stvaraju vrhunski prokupac, sovinjon, italijanski rizling, kaberne, muskat, hamburg, burgundi, vranac, tamjanika, smederevka i mnoge druge sorte.
U Srbiji postoji više od 70.000 hektara vinograda na kojima se godišnje proizvode 425.000 tona grožđa. Najpoznatiji naši vinski rejoni su sremski sa fruškogorskim vinogorjem, banatski, rejon subotičko-horgoške peščare, kao i timočki, nišavsko-južnomoravski, te zapadnomoravski i šumadijskovelikomoravski rejoni.
Smatra se da je prvu lozu na bregovima Fruške gore zasadio rimski car Probus iz drevnog Sirmijuma. Danas je ovaj kraj centar vinarstva u Srbiji.
- Zastupljene su mahom bele sorte grožđa pored italijanskog rizlinga ili, kako mi kažemo, graševine, koja se prostire na više od 50 odsto vinograda. Po njoj je formiran ukus vojvođanskih ljubitelja vina. Kad gosti probaju vina u fruškogorskim podrumima oduševljavaju se popularnim stranim sortama, ali kad idu kući, kupe i ponesu po pravilu jedino graševinu - rekao je Petar Samardžija, autor mnogobrojnih knjiga o vinu i bivši glavni urednik časopisa „Svet pića“.
Uzgajaju se još i župljanka, traminac, šardone, sovinjon, frankovka i plemenka. Specifično vino ovog kraja je bermet, dobijeno maceracijom više od 20 različitih trava i začina koje se nalazilo na vinskoj karti “Titanika”.
Sa druge strane, Banat, asocira na kraj odakle dolaze bela vina. Vinogradarstvo u ovom kraju datira iz vremena Dačana i rimske vladavine. Vodeća sorta je italijanski rizling, a među vrhunskim i kvalitetnim vinima sa geografskim poreklom ističu se muskat otonel, šardone, pijano bjanko i frankovka, dok je banatski rizling i dalje je najpopularnije stono vino na našim prostorima.
Iznad ove dve regije nalazi se subotičko-horgoška peščara, odakle dolaze popularna „vina sa peska“. Ovde se tradicionalno gaje kevedinka i muskat krokan.
Interesantno je da se upravo na istoj geografskoj paraleli nalaze Šumadija i Bordo, najpoznatija vinska regija na svetu. U Šumadiji su se uvek gajile autohtone sorte - smederevka, žilavka, dinka, skadarka, začinak, crna i bela tamjanika i plovdina. Ovaj kraj je dobar i za crne sorte kao što su kaberne sovinjon, merlo, kaberne fran i prokupac.
- Merlo voli Srbiju. Širio se polako od Čoke prema svim krajevima i dokazao u našoj zemlji. On je od svih crnih sorti najperspektivnija za naše područje i na njega treba da obratimo posebnu pažnju. U Vojvodini od crnih sorti najbolje uspeva frankovka – objasnio je Samardžija.
Vinogradi Kruševca i Čačka spadaju u zapadnomoravski rejon koji je središte uzgoja najlepših sorti tamjanike i prokupca. Najbolja bela vina tamjanike upravo se nastaju u vinogradima na dolinama Zapadne Morave i njenih pitoka.
- Prokupac je najzastupljenija domaća crna sorta, dobra je i, to što joj se u Srbiji posvećuje sve veća pažnja i što je sve više u ponudi, lepe su vesti – nastavio je naš sagovornik.
Niš je nekada bilo raskršće velikih puteva, što se vidi i po sortama koje se uzgajaju - italijanski rizling, rajnski rizling, šardone, plovdina župljanka, sovinjon, smederevka, burgundac beli kao i crna vina kaberne sovinjon, prokupac, vranac, burgundac crni, merlo i frankovka.
Na samom istoku Srbije u Timočkom rejonu, prostiru se krajevi sa najviše sunčanih dana u našoj zemlji. Od autohtonih starih sorti neguju se bagrina, bela tamjanika i smederevka, prokupac, skadarka, začinak, crna tamnjanika i vranac.