Neoporezivi deo plate ostaje isti, doprinosi možda manji
RAZGOVORI SRPSKIH ZVANIČNIKA SA MMF
Ministar finansija Siniša Mali odustao je od ideje da poveća neoporezivi deo zarade, ali i dalje razmišlja o smanjenju doprinosa na teret poslodavca i zaposlenog, saznaje „Blic”.
Mali je sredinom jula, kada je i najavljeno smanjenje poreza na zarade i olakšavanje rada privrednicima, na stolu imao nekoliko opcija. U Vladi su razmišljali da smanje doprinose na teret poslodavca i zaposlenog, ali i da povećaju neoporezivi deo zarade koji je sada 15.000 dinara. Kako saznaje “Blic”, prethodnih dana tokom intenzivnih razgovora srpskih zvaničnika i predstavnika MMF odustalo se od prvobitne mogućnosti da se poveća deo plate na koji privrednici nisu morali da plate porez, ali ne i od namere da se privredi pomogne.
- Izvesno je da postoji mogućnost smanjenja doprinosa na teret zaposlenog i smanjenja doprinosa na teret poslodavca. Koji deo će biti umanjen i za koliko, zavisi od slobodnih sredstava u budžetu. Za sada je sigurno da prostora za smanjenje ima - kaže izvor “Blica”.
Po sadašnjim nametima, Srbija se sa plus 63 odsto na prosečnu neto zaradu nalazi malo ispod proseka zemalja centralne i istočne Evrope, koji iznosi 68 odsto. Na svakih sto dinara neto zarade radnika poslodavci danas državi za doprinose i poreze praktično plaćaju 63 dinara. Njihovi konkurenti iz Hrvatske opterećeni su sa 62 odsto, u Makedoniji je porez na zaradu od 35 do 37 odsto, u Mađarskoj 42, u Bugarskoj 20, BIH od 20 do 25 odsto.
Fiskalni savet nedavno je istakao da bi doprinosi na zarade u 2018. mogli biti smanjeni za najmanje dva do najviše 3,5 procentnih poena. Kako su ocenili, budžetski prostor od 15 milijardi dinara omogućava smanjenje poreza i doprinosa na zarade sa 64 na 62 odsto. Veći budžetski prostor od 25 milijardi dinara omogućio bi umanjenje poreza i doprinosa na plate na čak 60,5 odsto. Rasterećenjem zarada poslodavci bi višak novca iskoristili za nove investicije, povećanje plata ili upošljavanje.