Tri nova predsednika a bezbroj izazova za BIH
Bosni i Hercegovini preti nova, još dublja politička kriza pošto je teško očekivati da Predsedništvo BIH sa Miloradom Dodikom, Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem donosi odluke po Ustavu - jednoglasno.
Izborne kampanje Dodika i Džaferovića zasnovane, pre svega, na nacionalnom identitetu i izbor Komšića za hrvatskog člana Predsedništva iako većina Hrvata nije glasala za njega nego za kandidata HDZ-A Dragana Čovića ne obećavaju svetlu budućnost ionako politički nestabilne BIH. Pogotovo što će nakon opštih izbora kolektivnog šefa države činiti trio ekstremista.
Politički analitičar Cvijetin Milivojević ističe da se BIH našla u paradoksalnoj situaciji.
- Srbi su izabrali srpskog nacionalistu, Bošnjaci bošnjačkog nacionalistu dok je Komšić građanski ekstremista koji će, iako je izabran kao hrvatski član Predstavništva, zastupati interese bošnjačke elite. Komšić je dakle, legalan, ali ne i legitiman predstavnik hrvatskog naroda pošto je, recimo, u opštinama gde žive Hrvati u ubedljivoj većini dobio glasove koji se mere u promilima, a ne u procentima. To je manjkavost izbornog sistema u BIH - naglašava Milivojević.
Kako kaže, najverovatnije odluke u Predsedništvu biće zarobljene u odnosu dva prema jedan ili Džaferović i Komšić protiv Dodika.
- Od Dodika očekujem da poštuje, kako je već isticao, sveti Dejton i pokaže koliki je autoritet i integritet Republike Srpske u BIH. Formalno sedište će mu verovatno biti zgrade Republike Srpske u Istočnom Sarajevu. Insistiraće da nema preglasavanja u Predsedništvu i uvažavaće više Banjaluku nego što je to
do sada činio Mladen Ivanić. Njegov interes svakako nije rušenje BIH, pogotovo što jačanje pozicije Republike Srpske može ostvariti na potpuno legalan i legitiman način - objašnjava Milivojević.
S druge strane, predvidljiva je i politika Džaferovića i Komšića.
- Džaferović će nastaviti da radi kao Izetbegović i u svakoj prilici isticati da su Bošnjaci najbrojniji, a BIH jedinstvena država. Dok će Komšić te stavove upakovati u građanski pristup. On će biti sizifovac koji će braniti BIH. Zbog toga će biti neshvaćen kod Srba, kod Bošnjaka će takođe biti neshvaćen, ali sa izvesnim simpatijama dok će kod Hrvata biti prokažen smatra Milivojević i dodaje da će veliku ulogu u BIH i dalje igrati međunarodni igrači kojima su se pre dve godine pridružili Rusija i Turska.
Programski koordinator Beogradskog fonda za političku izuzetnost Marko Savković podvlači da je najveći problem što je narod u BIH naviknut na konstantnu političku krizu.
- Praktično od 2008. u Bosni nema političkog napretka, ali bez obzira na to, ne verujem u dezintegraciju države. Potrebno je u okviru Dejtonskog sporazuma naći mogućnost za napredak. Problem može predstavljati činjenica da je Dejton mirovni sporazum, a nije plan za izgradnju države. Međunarodna zajednica bi trebalo da ima značajnu ulogu u političkoj stabilizaciji BIH, ali bojim da neće uspeti uporedo da iznese dva tako kompleksna spora: jedan u BIH, a drugi između Beograda i Prištine - kaže Savković, i naglašava da bi Komšić mogao da bude izvor političke nestabilnost i da treba očekivati paralisano Predsedništvo BIH.
Srbi su izabrali srpskog nacionalistu, Bošnjaci bošnjačkog nacionalistu dok je Komšić građanski ekstremista
CVIJETIN MILIVOJEVIĆ POLITIČKI ANALITIČAR