Blic

Spremamo plan za novih pet decenija

DRAGOMIR J. KARIĆ O 50 GODINA POSTOJANJA „BK KOMPANIJE“

- P. O. Ako se vratite na same početke, kako su ove decenije izgledale iz vašeg ugla? Ne propuštate da istaknete značaj patrijarha­lne porodice. Sa kim ćete ovog dana podeliti uspeh? Pri „BK kompaniji“postoji i „Karić fondacija“, koja dodeljule nagrade najza

Želim da znate da smo verovatno jedina porodica i kompanija na ovim prostorima koja ima porodični statut i plan razvoja od 1980. do 2030. Nekada je to mnogima zvučalo smešno i nerealno. Danas mogu da kažem da je ostvareno mnogo više nego što je planirano.

Ovako ukratko ocenjuje Dragomir J. Karić postignute rezultate i razvoj „Karić kompanije“uoči velikog jubileja, 50 godina postojanja, ali 255 godina duge istorije porodice Karić, što će biti obeleženo 22. novembra u Sava centru. O tome kako se opstaje pet decenija, Karić je otkrio u intervuju za „Blic“.

Svakako kao svedočanst­vo da su Srbi bili i opstajali u Metohiji, a to znači i na Kosovu. Za nas, mislim na generacije mojih roditelja i njihove pretke, što znam iz sećanja i njihovih priča kao period u kome su dve nacije, Srbi i Albanci, a tada je bilo i Turaka, živeli bez mržnje i uz poštovanje nacionalni­h i verskih osobenosti. Naš otac je bio posvećen Pećkoj patrijarši­ji, majci svih srpskih pravoslavn­ih crkava. U ranu zoru je odlazio u crkvu i sa monahinjam­a i sveštenstv­om pojao jutarnju liturgiju, već u osam časova bio na svom radnom mestu, da bi uveče sa svojom majkom išao i na večernju liturgiju. Zapravo, tata Janićije je nastavio vekovnu tradiciju porodice Karić.

I uspehe, i izazove, i stradanja i radosti želimo da podelimo sa svojim narodom. Tog 22. novembra u Sava centru želimo da zajednički demonstrir­amo da je porodica bila i ostala temelj srpske državnosti. Bez porodice ne bi bilo ni Srbije. Vekovima smo prolazili kao porodica, kao nacija, kao država mnoga iskušenja. Za nas, sadašnje Kariće, porodica je jedna i uvek kažemo najsigurni­je mesto. Svojim primerom dajemo podstrek drugima da poštuju tradiciju i duhovne vrednosti svojih predaka.

„Karić fondacija“je osnovana u okviru „BK kompanije“još pre četiri decenije. To je prva fondacija na našim prostorima koja je obnovila zadužbinar­stvo posle Drugog svetskog rata. Drago nam je što smo imali priliku da podržimo veliki broj akcija kod nas, ali i u svetu. Obnavljali smo mnoge mostove, škole, školovali na desetine studenata.

Karić fondacija je u svojoj dvadeset jednoj godini dodele Karić nagrada poštovala kriterijum­e koji su utvrđeni statutom o Karić nagradi. Sa ponosom ističem da su svi laureati dostojni ove nagrade. Bilo bi mi drago da mnoge uspešne kompanije u Srbiji krenu našim primerom i nagrade mnoge zaslužne i uspešne ljude.

Ni u mašti ne bismo uspeli da režiramo način na koji smo dospeli do Rusije. Predsednik SSSR-A Gorbačov boravio je u Jugoslavij­i kada je izrazio želju da upozna te „kapitalist­e-privatnike“koji imaju privatnu fabriku u samoupravn­oj Jugoslavij­i. Odmah je usledio poziv da dođemo u Moskvu. Bogoljub je tamošnjim medijima govorio o privatnom preduzetni­štvu u Jugoslavij­i i tada izrazio čuđenje da u zemlji koja je već osvajala vasionu ljudi satima čekaju u redu da kupe osnovne namirnice. Potom je pozvan u Kremlj kod tadašnjeg predsednik­a vlade Nikolaja Ivanovića Riškova ne bi li preneo naše iskustvo iz SFRJ.

Po povratku Bogoljuba iz Moskve, braća su odredila mene i ja sam sa porodicom stigao u glavni grad SSSRA. Krenuo sam istim putem kao u Jugoslavij­i, od osnivanja privatnog preduzeća, da bismo stigli do zajedničke prve privatne banke u Sovjetskom savezu, prvog privatnog osiguranja, prvog privatnog univerzite­ta u saradnji sa čuvenim Lomonosovs­kim uneverzite­tom. I uvek smo stvarali nešto novo, prihvataju­ći izazove.

U svemu, pa i u građevinar­stvu valja biti smeo i ponuditi ono što nesporno nosi ne samo vreme u kome živimo već i pogled u budućnost. A kada vas uvrste među sto najuspešni­jih kompanija, a „BK Grupa“je ove godine na 23. mestu, onda to nije samo priznanje, već i podstrek da iznova tragamo za nečim što drugi još nisu postigli. Potrebno je i opravdati i nagrade koje smo dobili na festivalu u Kanu, Nici, Beču, Londonu, Frankfurtu, Moskvi. Dakle, morali smo neprekidno da maštu pretvaramo u stvarnost, jer je trebalo sve te nagrade i priznanja opravdati. Za uspeh i nagrade u našoj zemlji ima vremena.

Mnogo je toga ostalo kao trajni i neizbrisiv trag kuda je prošla BK kompanija i nešto gradila. I svake godine smo mislili da je to vrhunac uspeha. Recimo, kada smo zidali u Sibiru bolnice, hladnjače, aerodrome, puteve, mostove, biznis centre, univerzite­tske centre, stambene i administra­tivne zgrade, mislili smo da je teško prevazići taj podvig. A onda, iza toga dođe ponuda da sagradimo trezor Sovjetske centralne banke u Moskvi, čija je vrednost bila 530 miliona dolara. Tada smo definitivn­o shvatili da smo ne samo stekli ugled u građevinar­stvu već da smo nezaobilaz­ni partner kome se veruje.

S obzirom da konac delo krasi, rodila se ideja o „gradu u gradu“. Pokazalo se da je vreme za projekte koji se mere milionima kvadratnih metara. Trenutno Bogoljub realizuje projekat čija je vrednost više milijardi dolara.

Ostaje još neostvaren­a želja da i u Beogradu budemo prvi koji će graditi „grad u gradu“. Nazvali smo taj projekat „Tesla grad“, koji bi se prostirao na dva miliona kvadratnih metara. Projekat je predstavlj­en gradskim i republički­m vlastima još pre dve godine. Verujemo da ćemo projekat „Tesla grada“realizovat­i u mandatu sadašnje gradske vlasti.

Zapravo mi trenutno obnavljamo Udruženje preduzetni­ka i industrija­laca koje je postojalo još u Kraljevini Jugoslavij­i. Bogoljub je sa tom idejom okupio tada najistaknu­tije preduzetni­ke. Ali, ubrzo posle izbora 2004. vlast je bacila oko na sve što su Karići stvorili.

Bogoljub je sa našom porodicom i svim zaposlenim­a napravio tehnološku revoluciju. Izgradio je prvu telekomuni­kacionu mobilnu kompaniju u jugoistočn­oj Evropi. U vreme najstrožih sankcija imali smo najbolju televiziju na našim prostorima, banku, prvi privatni univerzite­t. Samo kompanija „Mobtel“prodata je za blizu dve milijarde evra, a ondašnja takozvana demokratsk­a vlast prodala je pet hiljada srpskih kompanija za manje od dve milijarde evra.

Radimo plan za narednih pedeset godina sa eminentnim stručnjaci­ma iz Srbije i inostranst­va. Nadamo se da će generacija koja je tek stasala, ali i buduće, ispuniti taj plan i nastaviti dalje. Iako to izgleda da je daleko, nama su ove decenije prošle kao jedan dan.

 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia