Haradinaj ide na sve ili nista blefira ili ima tajnupodrsku
NA ČIJU PODRŠKU RAČUNA ZVANIČNA PRIŠTINA KADA SE NE OSVRĆE
Da li se Priština priprema za konačno rešenje ili igra na svoju ruku? Ramuš Haradinaj se ponaša kao da sutra ne postoji i ostaje nem na sve moguće opaske, sugestije, molbe i pritiske da se povuče odluka o podizanju poreza za 100 odsto na robu iz Srbije i BIH.
Albanski političari to demonstriraju svakodnevno držeći se čvrsto stava da će mere povući kada Srbija prizna kosovsku nezavisnost, a nešto slično su uradili i pre dva dana kada su evropskom komesaru Johanesu Hanu, koji je upravo zbog ovog problema i došao u Prištinu, grubo rečeno, jednostavno rekli da ih ne zanima šta on, pa tako ni EU, ima da kaže.
Osim njega, brojnih predstavnika Unije, ali i drugih zemalja, uključujući i SAD, koje su se ovim povodom oglašavali i svaki put govorili istu stvar - povucite odluku, prištinske vlasti su ostajale neumoljive.
NEPOSLUŠNI
Kako je moguće da ne poslušaju EU, u čijem društvu žele da se nađu, ili sponzore svoje nezavisnosti SAD, pitanje je koje se svakodnevno nameće. Ko je to, ili taj, ko im drži stranu, pa vrlo otvoreno mogu da odbijaju sve one zahvaljujući kojima i postoje kao, doduše, ne baš dovršena država.
Ljutnju zbog takvog stava demonstrirao je i sam Han, koji je tokom boravka u Prištini odbio da održi zajedničku konferenciju za medije sa kosovskim premijerom Ramušem Haradinajem, nakon čega je odmah usledio i šamar time što im je poručio da viznu liberalizaciju neće dobiti do 2020. iako su u suštini manje-više uradili sve da do nje dođe do kraja ove.
“Svršen čin” i “novouspostavljena realnost” - tako izvor “Blica” iz kosovske skupštine vidi celu situaciju.
- Oni igraju na tu, staru kartu: odrade posao i kažu “hajde sada da pregovaramo”. Shvatili su da jačanje njihove državnosti na međunarodnom planu više ne prolazi, da je Srbija na sve strane zategla, što nisu očekivali. Zato, ako ne mogu na međunarodnom, oni jačaju na lokalnom nivou a pošto suštinski Beogradu ne mogu previše da pomrse konce, onda idu na to da su Srbi na KIM manjina i da njih mogu da ugnjetavaju priča naš izvor. Kako kaže, dolazak Hana nije pomogao previše, a još manje poruka da za Kosovo nema vizne liberalizacije.
HAZARDERI
- Time je Evropska unija iz njihovih očiju sama sebe izbacila kao spasonosno rešenje lošeg stanja u ekonomiji i svim drugim unutrašnjim problemima. Priština zato ima ideju da Srbe dovede u takvu situaciju da povuku neki potez koji će im dati povod za bilo kakav napad - priča on.
Njegovo uverenje je, kaže, da sve to prištinske vlasti
Kako je moguće da ne poslušaju EU, u čijem društvu žele da se nađu, ili sponzore svoje nezavisnosti SAD, pitanje je koje se nameće
rade same, stvarajući novu realnost na terenu. Ipak, ne isključuje mogućnost da u svemu tome imaju prećutnu podršku.
- Oni povlače hazarderske poteze, ali međunarodna zajednica je troma, tako da ne verujem da će se posledice odmah osetiti. To što Kosovo nije dobilo viznu liberalizaciju je udarac, a to znači i veći pritisak građana na njih, samo što je problem što na Kosovu, iako se živi lošije od bilo koje države na Balkanu, nema kritične mase da bi pokrenula neku reakciju - objašnjava naš izvor.
Odnosi sa Beogradom su takođe nešto što izuzetno usporava prištinski evropski put, a upravo je obema stranama u više navrata naglašeno da će on direktno zavisiti od normalizacije odnosa i pravno
obavezujućeg sporazuma dve strane. Ako se sve to uzme u obzir, pitanje je i da li se ta “normalizacija” i “konačno rešenje” približavaju.
Za Dušana Janjića iz Foruma za entničke odnose upravo se to dešava. Govoreći o povećanju poreza na 100 odsto, on kaže da ga čudi zašto Srbija nije pokrenula nikakav mehanizam u okviru CEFTA, iako na to
ima pravo. Da se to desilo, kaže, počeo bi da teče rok od 90 dana, nakon kojeg ide arbitraža, i sve to uz mnogo manje buke nego sada.
SPIRALA
- Očigledno je da je kosovska kriza primer spiralne krize u kojoj se dodaju novi problemi da bi se pravio širi krug, a sve u cilju uspostavljanja šire priče oko konačnog
rešenja i pravno obavezujućeg sporazuma - naveo je on.
Njegov utisak je, kaže, da postoji koordinacija kada je reč o taksama, naročito kada je reč o prištinskim vlastima, jer su “pod plaštom toga urađene neke stvari iz Briselskog sporazuma”.
- Od oduzimanja tablica, ukidanja carinskih pečata na kojima piše AP Kosovo, ukidanje deklaracija sa oznakom
Kosovo* koje više nisu dozvoljene, kontrola prelaza... Sve to je deo Briselskog sporazuma, i sve to Priština izvodi ne kršeći ga - priča on.
Po njegovom sudu, iza svega toga stoje zemlje Kvinte, ali i SAD, koje su pre svega zainteresovane za kontrolu bezbednosti i širenje NATO.
- Mislim da je poruka svega ovoga da će se obe strane vratiti za pregovarački sto i
da se teritorije neće deliti navodi on.
POTREBNO VREME
Da bi Priština mogla da se suoči sa “sankcijama” zbog odluke o carinama smatra i poslanik Socijaldemokratske partije Nemačke (SDP) u Bundestagu Josip Juratović, koji veruje da će EU tek reagovati zbog taksa koje su prištinske vlasti uvele na srpsku robu.
- Usaglašavanje odluka zahteva vreme. U svakom slučaju, i Evropa će reagovati. Evropi je, pogotovo Nemačkoj, stalo da se Zapadni Balkan što pre priključi jer je deo Evrope. Evropa će u svakom slučaju odraditi svoje. Neophodno je vreme jer ne mogu se preko noći donositi odluke, posebno one koje su političke težine kakve su u ovom slučaju kaže Juratović.