Kradu i švercuju majmune, zmije, medvede i ptice
SRBIJA NA RASKRSNICI PUTEVA KRIJUMČARENJA ŽIVOTINJA
Šest papagaja vrednih ukupno 100.000 evra, ukradenih iz privatnog zoološkog vrta kod Sombora, nisu jedini slučaj krađe i šverca egzotičnih životinja. Lopovi su krali i majmune, retke ptice, pa čak i kengure, dok su među švercerima popularni i gmizavci.
Slučaj nestalih palma kakadu papagaja iz zoološkog vrta u Kolutu kod Sombora još nije rešen, ali se, s obzirom na vrednost, pretpostavlja da će završiti daleko od Srbije koja je na raskrsnici ilegalnih puteva šverca životinja.
U Ministarstvu zaštite životne sredine, stručnjaci iz CITES (Konvencija o međunarodnom prometu ugroženih vrsta) grupe, kažu da u ilegalnoj trgovini postoji velika potražnja za živim primercima veoma retkih i ugroženih vrsta, ali i za delovima ubijenih životinja.
- Najčešće se krijumčare tropske ptice, papagaji, tukani, kljunorozi, te gmizavci, kornjače i zmije. Krađa palma kakadua je primer samo jednog dela ilegalne trgovine s obzirom na to da se radi o krivičnom delu teške krađe primeraka u zatočeništvu. Postoji drugi deo, krivolov direktno iz prirode koji je još ozbiljniji prestup - kaže Pavle Jovanović, rukovodilac Grupe za CITES.
Poslednjih 10 godina bilo je mnogo pokušaja krijumčarenja životinja.
- Tako je na beogradskom aerodromu otkriven šverc zaštićenih vrsta tukana. Imali smo i pokušaj krijumčarenja berberskih makaki majmuna u gepeku automobila na Horgošu, zatim ara papagaja u najlon džaku za krompir u mestu za rezervni točak na Kelebiji. Zabeležen je i pokušaj krijumčarenja 50 vrsta gmizavaca i vodozemaca u putničkoj torbi u autobusu na Gradini, gde je bilo 11 otrovnih zmija. Jedna od najvećih zaplena se dogodila u graničnom pojasu Srbija-makedonija kada je u automobilu nađeno više od 1.320 živih barskih kornjača u platnenim džakovima za kafu - kaže Jovanović.
Ipak, krađe u zoološkim vrtovima nisu isključivo vezane za profit. Među poslednjim krađama životinja u zatočeništvu je prošlogodišnji nestanak tamaris majmuna iz Zoo-vrta na Paliću. Desetak dana kasnije, čuvari su u zoru ispred ulaza pronašli kavez sa majmunom pošto se kradljivac pokajao.
- Ljudi misle da su majmuni slatki i da mogu da ih drže u kući. Ali to nije tako. Posle nestanka majmuna razradili smo sistem video-kamera i u svakom trenutku vidimo šta se dešava - kaže biolog Kristijan Ovari iz Zoo-vrta na Paliću.
U Beogradskom zoo-vrtu su pre desetak godina dvojica mladića ukrala kengura, ali im
je on pobegao, podleteo pod vozilo i uginuo.
Posle zaplena, životinje se čuvaju u zoo-vrtovima u Beogradu ili na Paliću. Tako je na Palić stiglo i šest makaki majmuna.
- Ima dosta krijumčarenja zmija i kameleona, koje ljudi pokupe iz prirode kada su na letovanju. Osim toga, i uzgajivači se međusobno obračunavaju. Bilo je papagajdžija koji su krali jedni od drugih. U par navrata smo spasavali medvede jer su oni zanimljivi dok su mali, ali niko ne razmišlja da izrastu u životinje teške par stotina kilograma - kaže Ovari.
Zaplenjene životinje su vlasništvo Ministarstva zaštite životne sredine, a često na Paliću smeštaj i brigu preuzimaju za zmije i škorpije, koje su opasne i lako dostupne.
- Jednu škorpiju smo zatekli dok je rađena zaplena zmije. Na crnom tržištu njena vrednost je oko 40 evra, živi u Africi u divljini i do nje se lako dolazi - kaže biolog.
Stručnjaci kažu da se retke životinje i ubijaju da bi se od njih dobili razni proizvodi. Tako kobre i škorpije završavaju u flašama kao suveniri, a od mlevenih kornjačinih oklopa se prave razni želei.
- Od kolega iz Kine saznali smo da se kod njih kosti kornjača melju i koriste u medicini, ali i kao dodatak jelima. Na udaru su i papagaji. To nije naša autohtona fauna, ali putevi šverca vode kroz Srbiju - kaže Ovari.