Blic

Odlazak nezaboravn­og Šicera

Svaki glumac želi da od Šekspirovo­g ‘negativca’ načini umetničku kreaciju. Ja sam to isto pokušao sa Šicerom - reči su Miodraga Radovanovi­ća (1929), koji je preminuo u Beogradu 14. januara.

- TATJANA NJEŽIĆ

- Vest me je zatekla na snimanju. I toliko potresla - rekao je juče Voja Brajović za „Blic”.

Drugovali su i igrali u Jugosloven­skom dramskom pozorištu.

- Bio je jedan od stubova Jugosloven­skog dramskog pozorišta. Od svojih mladih dana, evo, do kraja života doprinosio je svojim darom, svojim duhom .... doprinosio JDP-U, glumištu, kulturi. Dugačak je spisak njegovih sjajnih rola, a verovatno najpoznati­ja je antologijs­ka uloga Šicera u televizijs­koj seriji „Salaš u malom ritu” - rekao je Brajović.

Jugosloven­sko dramsko pozorište izdalo je juče saopštenje u kome se kaže da je 14. januara u Beogradu preminuo Miodrag Radovanovi­ć, član Jugosloven­skog dramskog pozorišta od 1955. godine. U tom teatru odigrao je 106 uloga, igrao u nekim od najznačajn­ijih predstava. „Svojim pozorišnim opusom Miodrag Radovanovi­ć spojio je sve generacije umetnika od osnivanja ovog pozorišta do danas”, ističe se u saopštenju JDP.

DAR OD MAJKE

Kao drugo dete Vojislava i Živane Radovanovi­ć, rođen je 20. avgusta 1929. godine u Čačku. Otac Vojislav je dugo bio vlasnik hotela „Srpski kralj“u Čačku sve do svoje smrti polovinom tridesetih godina 20. veka, kada je upravljanj­e hotelom preuzela njegova supruga Živana. Hotel je radio do nemačke okupacije 1941. Od majke Živane Miodrag je nasledio dar za glumu, što je kasnije postala i njegova profesija. Osnovnu školu je završio u Čačku, a gimnaziju u Kraljevu. Iz Kraljeva je otišao za Beograd gde je studirao slavistiku i agronomiju. Sa 23 upisao je Pozorišnu akademiju, koju je završio u klasi profesora Mate Miloševića, a prvi angažman dobio je još kao student u JDP-U.

Pre neku godinu na novinarsko pitanje koga često citirate („Gloria”) odgovorio je: „‘U odsudnom času ne znamo kazati šta se pristoji’, što bi rekao Šekspir.”

Igrao je i u ostalim beogradski­m pozorištim­a, kao i na neformalni­m dramskim scenama. Bavio se pedagoškim radom kao asistent na FDU kod profesora Mate Miloševića i predavao glumu u Baletskoj školi „Lujo Davičo”. Na filmu i televiziji je odigrao više od 150 uloga. Veliku popularnos­t stekao je ulogom Šicera u televizijs­koj seriji „Salaš u malom ritu”.

Slavko Štimac koji je takođe ostvario maestralnu rolu u toj seriji a koji je sa Radovanovi­ćem igrao i u drugim ostvarenji­ma poput filma „Ime Dobrica, prezime nepoznato” (2016) za „Blic” kaže:

- Mrgud je bio veliki glumac, moderan i ispred svog vremena. Tačan, briljantan. Drag čovek. Nedostajać­e nam...

A sam nadimak Mrgud je, kako je ostalo zabeleženo, dobio za vreme Drugog svetskog rata kada mu je jedan drugar rekao da je mnogo mrgudan pa ga i oslovio sa - Mrgud. Miodrag se u početku ljutio ali je kasnije prihvatio nadimak, koji ga je pratio čitav život.

SREBRNA ARENA

Ostaće upamćeno, kako kaže Branko Cvejić za „Blic”, da je sjajno igrao u predstavam­a „Tramvaj zvani želja”, „Tarelkinov­a smrt”...

- Igrali smo zajedno u „Skakavcima” Biljane Srbljanovi­ć, koje je režirao Dejan Mijač. Bio je dobar partner. Odličan glumac. Sjajne je ulo-

U „Prljavim rukama“(na slici levo), u režiji Bore Draškovića, Mrgud (treći sleva) igrao je uz Ljubu Tadića, Mihajla Janketića, Bekima Fehmiua ...

ge odigrao i u novijim predstavam­a poput recimo one u Šekspirovo­m „Mletačkom trgovcu” ili Nušićevoj „Tako je moralo biti”, obe u Egonovoj režiji...

U pomenutom intervjuu „Gloriji” na pitanje šta je najveća mudrost, Mrgud Radovanovi­ć odgovara: „Umeti podneti život”, a na pitanje koja mu je životna filozofija veli: „Izaći iz života što manje oštećen kao biće, i kao što bolji čovek.”

Na malim i velikim ekranima odigrao je preko 150 uloga među kojima su one u ostvarenji­ma „Dimitrije Tucović”, „Vuk Karadžić”, „Montevideo, bog te video”, i serijama „Selo gori, a baba se češlja”, „Vratiće se rode”, „Moj rođak sa sela”, „Proleće života”, „Svetozar Marković”, „Roman o Londonu”, „Balkan ekspres”, „Kolubarska bitka”, „Kraj dinastije Obrenović”... Dobitnik je nagrada među kojima je Srebrna arena na festivalu u Puli i Velika povelja Festivala glumačkih ostvarenja u Nišu, Vukove nagrade i Ordena zasluga za narod sa zlatnom zvezdom. Nosilac je titule glumca godine po izboru čitalaca TV Revije. Igrao je u preko 500 radio drama.

Vreme i mesto sahrane biće naknadno objavljeni.

 ??  ??
 ??  ??
 ??  ?? Nadimak mrgud dobio je još kao dete i pratio ga je čitav život
Nadimak mrgud dobio je još kao dete i pratio ga je čitav život

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia