Proširena lista bolesti za penziju
Na listu profesionalnih oboljenja na kojima je dosad bilo 56 oboljenja dodato je novih devet, koja je opet višestruko kraća od evropskog proseka, ali će se stvari bar delimično promeniti.
Novi pravilnik je završen, što je za „Večernje novosti“potvrdio prof. dr Petar Bulat, specijalista medicine rada u Institutu za medicinu rada i radiološku zaštitu.
„To je dobro i usvajanjem novog pravilnika, koji iščekujemo, rešava se dosadašnji problem sa zastarelim, dugo neinoviranim spiskom profesionalnih oboljenja“, kazao je on.
U sledećem koraku, naglašava Bulat, treba definisati proceduru utvrđivanja profesionalnog oboljenja i rešiti problem finansiranja dijagnostike u postupku utvrđivanja ovih bolesti.
Dijagnostičke procedure u takvim slučajevima nisu među onima koje idu na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja i mora da se definiše ko će da ih plati - poslodavac, zaposleni ili RFZO, navodi list.
Paralelno sa tim, navodi Bulat, mora da se definiše ko zapravo utvrđuje profesionalno oboljenje - lekar specijalista medicine rada, bilo koji specijalista ili institucija, kao što su Institut “Dr Dragomir Karajović” i zavodi u Nišu i Novom Sadu.
Novosti napominju da je najveći problem dokazati da je bolest nastala zbog uslova rada. Jedno od takvih je oštećenje sluha.
Prema nekim statistikama, osam odsto karcinoma pluća je profesionalne etiologije.
U sledećem koraku treba definisati proceduru utvrđivanja