MISTERIOZNI RUS GLAVNA KARIKA MALEROVE ISTRAGE?
Prvi put isplivalo ime Dmitrija Tarancova u izveštaju o mešanju u američke izbore
Najnoviji objavljeni detalji istrage sugerišu da je mešanje Moskve u američke izbore možda bilo još veće nego što se mislilo, kažu stručnjaci.
Kada je Odbor američkog Senata za obaveštajne poslove objavio prvi deo izveštaja o mešanju Kremlja u američke predsedničke izbore 2016. godine, u njemu se našlo ime, koje nikad ranije nije
pominjano u vezi sa istragom. U objavljenom izveštaju, deo u kojem se on pominje je u potpunosti redigovan, osim jedne rečenice u kojoj je navedeno: “Nije poznato da li je Tarancov prisustvovao događajima”. Oni koji su imali uvid u izveštaj odmah su se zapitali ko je Tarancov. Kako piše “Forin polisi”, u vreme koje pokriva izveštaj, najverovatnije se radi o potpukovniku Dmitriju Vladimiroviču Tarancovu, koji je, kako pokazuju podaci Stejt departmenta, služio kao vojni ataše u Ambasadi Rusije u Vašingtonu.
Tokom karijere video sam mnogo izazova za našu demokratiju. Pokušaj ruske vlasti da se meša u naše izbore je među najozbiljnijima - kaže Robert Maler
IME MISTERIOZNOG RUSA SE POMINJE U JEDINOJ REČENICI KOJA NIJE SAKRIVENA NA STRANICI BROJ 29 - Puno toga što se događalo u ruskoj ambasadi je bilo zaista sumnjivo rekao je Bergman, bivši državni funkcioner
Iz ruske ambasade nisu komentarisali da li je to Tarancov koji se pominje u izveštaju, ali su američki zvaničnici rekli da bi to bilo u skladu sa ruskim načinom rada - on je mogao da radi na tajnom zadatku pod maskom atašea. Vojni atašei, ne samo iz Rusije, često su u prošlosti imali ulogu u prikupljanju vojnih informacija preko ambasada, a ruska vojnoobaveštajna služba GRU je poznata po tome da je imala centralnu ulogu u mešanju u američke izbore. Dvanaest zaposlenih GRU je kancelarija specijalnog savetnika Roberta Malera u julu 2018. optužila zbog njihove uloge u hakerskim operacijama vođenim iz Moskve.
Ako se potvrdi da je Tarancov spomenut u izveštaju Odbora američkog Senata za
obaveštajne poslove bio ataše koji je radio u ime GRU, bilo bi to prvo javno pominjanje da je ruski vojni obaveštajni oficir možda bio uključen u napore u istraživanje američkog glasačkog sistema, radeći sa teritorije SAD. To zauzvrat postavlja značajna pitanja o detaljima zatamnjenim u redigovanom izveštaju. Do sada nijedan službenik GRU nije optužen za aktivnosti mešanja u izbore, koje su sprovedene na američkom tlu.
Ali Maks Bergman, bivši službenik Stejt departmenta, rekao je da bi, ukoliko je umešan vojni ataše koji je radio u Vašingtonu, to “pokazalo da ovo nije samo neka neverovatna obaveštajna jedinica GRU koja je nasumično odlučila da ode i hakuje neku američku glasačku infrastrukturu, već da je bio usaglašen napor cele vlade, Kremlja”.
Izveštaj objavljen prošlog meseca je pokazao da su izborni sistemi u svih 50 država verovatno bili mete hakera, ali nisu nađeni dokazi da su glasovi menjani. Predsedavajući i drugi visoki članovi Odbora američkog Senata za obaveštajne poslove nisu hteli da komentarišu identitet Tarancova niti zašto nije bila zatamnjena rečenica sa tim prezimenom navedenim u izveštaju. Deo izveštaja u kojem je Tarancov imenovan, zasnovan je na jednom ili više memoranduma FBI-JA i nalazima prisluškivanja prema nalogu Zakona o nadzoru stranih obaveštajnih službi. FBI je odbio da komentariše ovu priču. O Dmitriju Vladimiroviču Tarancovu na mreži gotovo da nema tragova, osim spominjanja na spisku akreditovanih diplomata koji su 2008. godine radili u ruskoj ambasadi u Otavi u Kanadi.
Ruska ambasada u Vašingtonu je uveliko umešana u skandal oko mešanja u izbore. Prvi savetnik za nacionalnu bezbednost predsednika Donalda Trampa, Majkl Flin, priznao je krivicu 2017. godine da je lagao FBI zbog njegovih kontakata sa bivšim ruskim ambasadorom u Vašingtonu Sergejom Kisljakom. I američke vlasti su ispitivale sumnjive finansijske transakcije i povlačenje gotovine iz ambasade nakon predsedničkih izbora 2016. godine.