Za i protiv ISPLATI LI SE PRIVATNA PENZIJA? FONDOVI
Sve duži radni vek, neizvesna sudbina državnog penzionog sistema nameće pitanje da li se sigurna starost može obezbediti privatnim penzionim fondom i da li postoje rizici.
USrbiji je danas radni vek 3,4 godine duži nego pre devet godina, a zbog povećane emigracije, sadašnji zaposleni moraće možda da rade i duže. Trenutno se muškarci u našoj zemlji penzionišu sa 65 godina, dok će nežniji pol tu granicu dostići 2032. godine.
Mnogi se pitaju da li će državni penzijski fond uopšte opstati do trenutka kada dostignu starosnu granicu za penziju, zato se sve više njih odlučuje za privatne penzije. To potvrđuju i podaci iz NBS jer tokom poslednjih pet godina ukupne uplate sredstava u dobrovoljne penzijske fondove beleže rast. Evo šta treba znati ukoliko se odlučite na ovaj korak.
IZBOR FONDA
Potrebno je najpre pronaći jedan od sigurnih i registrovanih fondova. Pored njegovog finansijskog stanja i stope prinosa, jedan od faktora pri izboru fonda treba da bude i visina naknade koja se plaća za usluge društva za upravljanje, ali je značajna informacija da ukoliko niste zadovoljni poslovanjem fonda koji ste odabrali, možete ga promeniti. Uz potpisivanje ugovora o članstvu sledi i plaćanje naknada - prilikom uplate penzijskih doprinosa (najviše tri odsto vrednosti uplate) i za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom (do dva odsto vrednosti imovine fonda na godišnjem nivou).
KO MOŽE DA UPLAĆUJE
Donja starosna granica ne postoji i svako ko ima manje od 70 godina može da bude član fonda, bez obzira da li je zaposlen ili ne, odnosno da li je domaći ili strani državljanin. Sve je češća praksa da roditelji počnu sa štednjom za svoju decu odmah po njihovom rođenju.
U fond može da uplaćuje i drugi pojedinac ili firma za račun fizičkog lica, a to može da radi i sindikat za svoje članove, kao i poslodavci za svoje zaposlene.
Olakšavajuća činjenica za ulaganje u privatne penzijske fondove je to što uplate ne moraju biti redovne, klijenti biraju iznos za uplatu. Minimalni mesečni iznos penzijskog doprinosa je oko 1.000 dinara u zavisnosti od fonda.
Država je predvidela poreske olakšice i za poslodavce, ali i za zaposlene koji uplaćuju dopunske penzijske doprinose u fondove. Tako su poslodavci oslobođeni plaćanja poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje do maksimalnog neporezivog iznosa, a zaposleni koji uplaćuju putem administrativne zabrane oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak građana.
S druge strane, ako korisnik u nekom trenutku odluči da više ne uplaćuje novac, ne postoje nikakve pravne sankcije. U tom slučaju uplaćeni novac ostaje na računu klijenta dok ne stekne zakonsko pravo da ga koristi, što je danas sa navršenih 58 godina.
KOLIKE SE PRIVATNE PENZIJE
Privatna penzija ne zavisi od dužine radnog staža, već od redovnosti uplata, dužine perioda u kome vršite uplate i načina na koji se ta sredstva investiraju. Fondovi uglavnom investiraju uplaćena sredstva u malo rizične hartije od vrednosti (sa visokim kreditnim rejtingom), a ostvarena dobit redovno se pripisuje na račun članova korisnika fonda.
Najranije godine da se zvanično postane penzioner u Srbiji su 58, pa je to od 2011. i donja starosna granica za povlačenje sredstava koje ste uplaćivali u fond. Korisnici sredstva moraju da počnu da povlače najkasnije sa navršenih 70 godina života.
Novac se može povlačiti jednokratnom isplatom (najviše 30 odsto ukupnog iznosa), programiranom isplatom (na primer mesečno), prenošenjem sredstava u društvo za osiguranje ili kombinacijom ovih načina.
Prema poslednjim dostupnim podacima NBS za jun 2019, prosečan prinos dobrovoljnih penzijskih fondova iznosio je 3,6 procenata, što je oko 12 puta više od prosečne kamate na štednju u bankama (oko 0,3 odsto). Bilo je fondova sa manjim, ali i sa znatno većim prinosima, pa tako jedan primer sa godišnjim prinosom od 9,5 odsto pokazuje da svi koji su 25 godina uplaćivali po 2.000 dinara mesečno mogu da računaju da će posle penzionisanja svakog meseca u narednih 20 godina primati penziju od 21.000 dinara.
KOJI SU RIZICI
Ako dobrovoljni penzijski fond loše posluje na tržištu, novac korisnika je zaštićen jer imovina fondova ne ulazi u stečajnu masu. U slučaju prestanka njegovog rada društvo za upravljanje fondom može da prenese svoju imovinu na drugo društvo, uz saglasnost Narodne banke Srbije.
U slučaju smrti korisnika fonda sva sredstva na njegovom računu prenose se na naslednike, a ukoliko ih nije odredio, primenjuje se Zakon o nasleđivanju.