Kako su optuženi napredovali
ciju u korenu, u narednih deset godina na površinu su isplivale sve manjkavosti pravosudnog sistema, a time i države. Upravo zbog mogućeg uticaja, „indeks” je iz Kragujevca prebačen u nadležnog smederevskog Višeg suda. Početak suđenje je zakazan za 1. decembar 2008, ali su sudski postupak branioci odmah sasekli svojim zahtevima za izuzeća sudije i tužioca, ali i republičkog javnog tužioca i predsednika Vrhovnog suda. Devet meseci se o tome većalo, i konačno u septembru
2009. počelo je suđenje. Do kraja te godine saslušana su 34 optužena. I kada se mislilo da će se suđenje zahuktati, 1. januara 2010. zbog reforme pravosuđa, predmet se vraća na ponovno suđenje i Jovo nanovo,
jer je trebalo opet saslušati i one koji su već dali iskaze. Tada počinje opstrukcija, optuženi, ali i njihovi branioci ne dolaze na zakazana ročišta, a izostanke pravdaju seminarima, kongresima i bolešću, za koje dostavljaju i lekarska uverenja. Optuženima koji su mahom bili iz Kragujevca teško je bilo da dođu u Smederevo i zbog kiša, poplava, snega, štrajkovi advokata. Sve to ih je onemogućavalo da prisustvuju ročištima.
A zbog izmene Zakonika o krivičnu postupku, kao i odluke Visokog saveta sudstva da se u svim sudovima imenuju novi porotnici, suđenje je još dva puta kretalo iz početka - najpre 2013, a zatim i 2015.
Sve to je i dalje išlo naruku optuženima, zbog čega je protiv nekoliko njih i postupak obustavljen zbog zastarelosti. Protiv koliko njih, nije poznato, jer smederevski Viši sud ni u jednom momentu nije obelodanio taj podatak (vidi okvir na strani 19).
A dok suđenje traje, optuženi univerzitetski profesori nastavili su rad na fakultetima. Neki su napredovali, neki su promenili radno mesto, ali su ostali u struci. Poštovano je ono osnovno načelo da „niko nije kriv dok se to ne dokaže”.
Držali su predavanja i paradoksalno - ispitivali studente. Možda će to raditi i do kraja karijere, jer većini do penzije treba po nekoliko godina. Ako je za utehu, apsolutna zastara za primanje mita nastupa tek posle 30 godina od izvršenja dela, pa prema tome tužilaštvo ima još više od deceniju i po da dokaže da su profesori prodavali ispite, presuda postane pravosnažna, a nakon toga se i utvrdi koliko je to „suzbijanje korupcije među intelektualnom elitom” zapravo koštalo građane Srbije. Ukoliko budu proglašeni nevinim ili se od gonjenja odustane - odštete će biti ogromne. ■
Oliver Antić
Najpoznatiji među optuženima bio je Oliver Antić, tada profesor na Pravnom fakultetu u Beogradu, nekadašnji savetnik predsednika Srbije, danas ambasador Srbije u republici Sao Tome i Principe. Proces protiv njega je razdvojen i prebačen pred beogradskog tužioca, koji je kasnije, ipak, odustao od krivičnog gonjenja. Antić je kasnije bio savetnik predsednika Srbije Tomislava Nikolića. Osim pomenute egzotične države, Antić je bio i ambasador u Portugalu.
Emilija Stanković
Pre afere bila docent na kragujevačkom fakultetu, a sada je tamo redovni profesor.
Milena Petrović
Pre afere vanredna profesorka na kragujevačkog fakultetu, danas redovna, a uz to je i mentor ali i koordinator na master studijama.
Predrag Stojanović
Pre afere bio je redovni profesor kragujevačkog Pravnog fakulteta, a onda, u jednom mandatu, i dekan. Sada je ponovo „samo“redovni profesor na fakultetu.