ŽELI DA AMERIKA VLADA SVETOM
Ko je novi Trampov savetnik za nacionalnu bezbednost
Za njega kažu da je opušten i poslušan, ali po nekim spoljnopolitičkim stavovima vrlo tvrdokoran. Ko je zapravo Robert O’brajen?
Američki predsednik Donald Tramp imenovao je Roberta O’brajena za novog savetnika za nacionalnu bezbednost, nakon što je sa te pozicije otpustio Džona Boltona.
O’brajen, koji je služio i u administraciji Baraka Obame i Džordža Buša, postao je četvrti savetnik za nacionalnu bezbednost od početka Trampovog mandata. On je do sada radio kao specijalni izaslanik za otmice u Stejt departmentu, gde je pomagao porodicama čiji su članovi postali taoci tokom kriza širom sveta.
Čini se da se Tramp ovog puta odlučio za konvencionalniju opciju. Za razliku od odlazećeg Boltona, koji je bio bombastična ličnost sa sjajnim okom za televizijske kamere, O’brajen je birokratski igrač iza scene. Veći deo karijere bavio se pravom, a kada je stupio u javnu službu uglavnom je bio na mestima duboko u mašineriji vlade.
„ANTI-BOLTON“
Novi savetnik izgleda kao suprotnost čoveku koga će zameniti. Njegov trenutni posao u vladi podrazumeva pregovaranje sa različitim profilima ljudi, što je Bolton uvek izbegavao.
Prošle godine je pomogao da se vrati kući američki sveštenik Endru Branson, kojeg je zarobila turska vlada. Početkom godine je pregovarao o puštanju Amerikanca Denija Bruča iz Jemena, a u aprilu je zahtevao da Sirija pronađe i oslobodi novinara
Ostina Tajsa.
O’brajenov povučen lični stil takođe se razlikuje od
Boltonove ratobornosti. Nekoliko zvaničnika je istaklo da je on izabran zato što će
“pognuti glavu i učiniti da Savet za nacionalnu bezbednost ponovo funkcioniše”. Državni sekretar Majk Pompeo, koji je bio najveći Boltonov rival u Trampovom kabinetu, odobrio ga je za tu funkciju zbog poslušnog pristupa.
Ali opušten O’brajenov stil nikako ne znači da on ima meki pristup prema spoljnoj politici. Tramp se nije složio sa Boltonom oko Irana, Avganistana i Severne Koreje, ali i njegov novi savetnik ima istoriju tradicionalne republikanske bahatosti po svim tim pitanjima.
Davne 2005. godine takozvani anti-bolton radio je za Boltona lično kada je on bio američki ambasador u Ujedinjenim nacijama.
STAVOVI O SPOLJNOJ POLITICI
O’brajenove stavove najbolje oslikava njegova zbirka eseja iz 2016. godine “Dok je Amerika spavala: Vraćanje američkog liderstva u svet u krizi”, a sam Bolton je rekao da bi knjiga trebalo da bude obavezno štivo za sve predsedničke kandidate te godine.
Lako je shvatiti šta se Boltonu svidelo. Esej o nuklearnom sporazumu sa Iranom iz 2015. godine nazvan je “Obamina ludost”, upoređujući ga sa Minhenskim sporazumom između zapadnih sila i Nemačke za koji se danas smatra da je ojačao moć Adolfa Hitlera.
U predgovoru O’brajen piše o svom iskustvu u Avganistanu i ističe da su ga “avganistanske patriote koje su rešile da stanu na američku stranu posle napada 11. septembra” bojažljivo upitale da li će njegova zemlja da ih napusti kao što je napustila Irak.
O’brajen je pisao i o “ruskoj agresiji” koju vidi kao veliku pretnju i sa kojom Obamin naslednik mora da se izbori da bi vratio američko liderstvo u svetu. On je kritičan prema “smirenim” reakcijama Zapada na akcije Rusije i Kine.
nDžon poznat tvrdokornim Bolton, po i stavovima, ratobornim u mnogim pitanjima se nije slagao sa američkim predsednikom, koji ga je na kraju otpustio