Beograd je sve, ali nije svašta
“Sebe ne vidim kao pisca nego kao čoveka koji ne zaboravlja”, rekao je Petar - Peca Popović.
ČUVENI ROK KRITIČAR, erudita, publicista... Peca Popović na upravo završenom Sajmu knjiga promovisao je svoj novi naslov „Proleće u Topčideru“.
Knjigu je objavio izuzetan izdavač Književna opština Vršac u kojoj je (nakon Draška Ređepa i prethodno njenog osnivača Petra Krdua, koji više nisu sa nama) urednik Mihajlo Pantić, veliki književni znalac i, kako se na predstavljanju „Proleća u Topčideru“moglo čuti - glavni „krivac“za knjigu.
Naime, unutar korica ovog izdanja je izbor kolumni koje je Popović objavljivao u “Blicu”. Preciznije, u knjizi je sadržano njih 59 i u svakoj je, na ovaj ili onaj način, „u glavnoj ulozi“Beograd.
- Počeo sam tu kolumnu u “Blicu” da pišem pre 13 godina. I za to vreme izašlo je 700 tekstova, a kako smo kasnije ustanovili u 173 se pominje Beograd - kazao je Popović.
Sažeto, neposredno i nadahnuto se osvrnuo na saradnju s “Blicom” a govoreći o nastanku knjige naveo je:
- Mihajlo Pantić se javio sa predlogom, idejom da izaberemo određeni broj kolumni i objavimo kao knjigu. Prepustio sam mu da to sam učini, i on je vrlo uredno odabrao kazao je poznati publicista.
U osvrtu na saradnju Mihajlo Pantić je, između ostalog, napomenuo: “I kroz ranije razgovore ustanovio sam da je on čovek koji je enciklopedija, iako ne želi da se tako predstavlja jer svaki put kada bih sa njim razgovarao, on je izvlačio neki novi detalj. (…) Prvu promociju ove knjige imali smo nedavno u Zagrebu. Vrlo posećenu, uspešnu... A na njenim stranicama je pet, šest tekstova koji povezuju ta dva grada.“
Peca Popović je takođe istakao: “Sebe ne vidim kao pisca nego kao nekog ko ne zaboravlja.”
Upitan da kad bi trebalo da sve te tekstove o Beogradu sažme u rečenicu ili dve, to bi bilo...
- Beograd je sve, ali nije svašta zdušno je izgovorio gotovo bespogovornim tonom.
Na istom sajamskom događaju predstavljena su i druga izdanja KOV-A, među kojima zbirka „Muzini vetrovi“Miodrag Raičevića, „Ogledalo na pijaci Bajloni“Saše Radojčića, „Beskraj kao Brankuši“Ane Babuc Krdu, „Čovek bez sudbine“Emila Siorana.