Odložena odluka o doktoratu Malog
Ivanka popović
ODBOR ZA PROFESIONALNU etiku Univerziteta u Beogradu konačnu odluku o doktoratu Siniše Malog doneće do 22. novembra, saopštila je juče rektorka Ivanka Popović.
Ona je navela da je na sajtu Univerziteta objavljeno obaveštenje svim zaposlenima koji su u nastavnom i naučnom zvanju da do 11. novembra mogu da joj ulože žalbu na odluku Nastavnonaučnog veća FON-A, koju će zatim rektorka uputiti Odboru za profesionalnu etiku.
Podseća da je sa grupom studenata iz organizacije “1 od 5 miliona”, koji su svojevremeno blokirali zgradu Rektorata, postigla dogovor da se zgrada odblokira, a da će do 4. novembra Etički odbor Univerziteta izreći konačan stav o doktoratu Malog. Rektorka navodi da su tada prevideli da mora da se ostavi rok za žalbe na odluku Nastavno-naučnog veća FON-A, koja je usvojena 28. oktobra.
Rok za ulaganje žalbe
Odboru za profesionalnu etiku je 13. novembar ove godine.
“Iz navedenih razloga neophodno je produžiti rok, koji je dogovoren sa studentima, do
22. novembra 2019. godine. Kako je došlo do previda u tumačenju propisa, onemogućeno je poštovanje roka od 4. novembra. Upućujem izvinjenje studentima i javnosti za učinjeni previd”, navela je rektorka u saopštenju.
Ona je dodala da će biti održan konsultativni sastanak Odbora za profesionalnu etiku na kojem će se “utvrditi činjenično stanje i dogovoriti dalji koraci oko utvrđivanja eventualne akademske nečestitosti u izradi sporne doktorske disertacije”.
nBlage pre svega, jer kako je posvedočila sama žrtva, mladići su nasrnuli na njega uz povike „Ubij pedera“. Kako je Vučević ispričao za „Blic“, on je do picerije došao sa suprugom, ali i prijateljem koji je bio u društvu devojke. Njegov prijatelj je preuzimao porudžbinu, a sam Vučević je prišao da mu pomogne. Mladići koji su ga napali prvo su se pobunili da ide preko reda, a kada im je rekao da je zajedno sa prijateljem, oni su to protumačili da su par, ujedno naglas zamerivši mu što nosi i ljubičastu torbu. Posle verbalnog napada, ubrzo je krenuo i fizički obračun uz povike „Ubij pedera“, a Vučeviću su izbili tri zuba i pocepali arkadu, dok ih njegova supruga nije razuverila da nije homoseksualac, pokazujući im burmu na ruci.
Bura u javnosti naročito se podigla kada je Prvo osnovno javno tužilaštvu za dva dana sklopilo dogovor o sporazumnom priznanju krivice sa napadačima S. K. (26) i N. J. (26) za nanošenje teških telesnih povreda, izričući im, po ocenama mnogih blage kazne.
Nasilnik koji je tukao Vučevića dobio je uslovnu kaznu od godinu dana sa rokom praćenja od tri godine za krivično delo nanošenje teških telesnih povreda sa nasilničkim ponašanjem, dok je drugi osuđen na osam meseci uslovne kazne sa rokom praćenja od dve godine za nasilničko ponašanje.
Obojici im se na teret, kako je juče saopštilo tužilaštvo, kao otežavajuća okolnost stavlja član 54a Krivičnog zakonika koji definiše da je u pitanju zločin iz mržnje, u ovom slučaju prema pripadnicima LGBT populacije.
S tim u vezi, advokatica Komiteta pravnika za ljudska prava Milena Vasić smatra da je ovakvim sporazumom poslata loša poruka javnosti.
- Sporazum o priznanju krivičnog dela je po samoj svojoj prirodi jedan institut krivičnog prava kojom se učiniocu daje mogućnost da ukoliko prizna krivično delo, bude osuđen na nešto blažu sankciju od one na koju bi bio osuđen bez sporazuma o priznanju krivičnog dela. Sama sankcija (uslovna osuda) nije neuobičajena za ovu vrstu krivičnog dela, naročito ukoliko učinioci nisu ranije osuđivani. Međutim, u ovoj kazni ne reflektuje se obavezna otežavajuća okolnost za krivična dela zločina iz mržnje propisana članom 54a Krivičnog zakonika na koju se sud poziva u obrazloženju presude - kaže advokatica Vasić.
Ona dalje ističe da su ovakva dela, pored uznemirenja javnosti, izuzetno značajna za sve manjinske grupe koje su zaštićene našim krivičnim zakonodavstvom, ali i društvo u celini, jer upravo na ovom primeru, kako kaže, možemo videti da svako može biti žrtva zločina iz mržnje zbog nekog stvarnog ili pretpostavljenog ličnog svojstva.
- Opravdano možemo postaviti pitanje kakvu poruku javnosti šalje praksa puštanja na uslovnu slobodu i koliko to doprinosi svrsi krivičnog kažnjavanja, odnosno prevenciji zločina iz mržnje - kaže advokatica.
Gotovo istog mišljenja je i Stefan Šparavalo iz Udruženja za evidentiranje slučajeva nasilja i diskriminacije nad LGBT osobama u Srbiji “Da se zna”.
- Ovo je jedan jako loš i neadekvatan potez tužilaštva da sklopi nagodbu sa nasilnicima. Činjenica je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova odradilo dobar posao, ali je sve to palo u vodu zbog tužilaštva koje je postupilo nagodbom blago, jer, kakva se šalje poruka? Da možete