Koristimo skoro 40 odsto manje antibiotika
Kod velikog broja dece alergijske reakcije se javljaju zbog zloupotrebe antibiotika
U odnosu na 2015. godinu, Srbi su smanjili upotrebu antibiotika za 37,6 odsto - pokazali su rezultati zvanične analize potrošnje antibiotika u našoj zemlji, koja se objavljuje u okviru Mreže za praćenje antimikrobnih lekova (AMC) Svetske zdravstvene organizacije.
Tokom prošle godine, potrošnja antibiotika iznosi 22,75 DID (definisanih dnevnih doza na 1.000 stanovnika na dan), što je manje za 7,25 odsto nego prethodne 2017. godine.
Praksa samovoljnog uzimanja antibiotika kad nas zaboli grlo ili kada počnemo da kijamo našem organizmu naneće više štete nego koristi, upozoravaju lekari. Problem leži u tome što većina ljudi uzima lekove na svoju ruku, ne znajući da ih zapravo muči virusna infekcija, koja se ne leči antibioticima. Pojava novih multirezistentnih sojeva bakterija, odnosno onih koji su otporne istovremeno na tri ili više grupa antibiotika i koji mogu da postanu otporni na sve dostupne lekove, preti da nas vrati u “preantibiotsku eru”. U Srbiji je upotreba antibiotika na svoju ruku progresivno rasla iz godine u godinu - pre samo četiri godine u našoj zemlji 37 od 1.000 stanovnika svakodnevno je koristilo neki od antibiotika. Tada je Srbija bila na prvom mestu po upotrebi antibiotika u Evropi sa 1.500 prepisanih recepata na 1.000 dece godišnje. U odnosu na praksu u Evropskoj uniji, to je bilo četiri puta više. Analiza potrošnje antibiotika u 2018. godini pokazala je da su lekari u velikoj meri racionalno propisivali lekove, a građani poštovali preporuke da ne koriste antibiotike bez saveta stručnjaka, tako da je izdavanje i kupovina ovih lekova značajno manja u odnosu na ranije godine.
- Posebno je važno naglasiti da je u 2018. godini potrošnja antibiotika smanjena za više od jedne trećine u odnosu na 2015. godinu kada su počele aktivnosti Ministarstva zdravlja na podizanju svesti stanovništva i zdravstvenih radnika o ozbiljnosti problema neracionalne upotrebe antibiotika i rezistencije bakterija koja se javlja kao posledica toga - istakla je prof. dr Milica Bajčetić, nacionalni korespodent Mreže za potrošnju antimikrobnih lekova Svetske zdravstvene organizacije.
Osim toga, izuzetan rezultat postignut je u oblasti lečenja pedijatrijske populacije - stopa propisanih antibiotika na 1.000 dece u 2018. godine smanjena je za 7,3 odsto u odnosu na 2015. godinu. Veoma je važno istaći da je pad potrošnje kvalitativan,
odnosno da je značajno smanjeno propisivanje antibiotika za oboljenja kada antibiotik nije ni bio lek izbora. Prof. Bajčetić je ukazala da je smanjenje stope propisanih antibiotika kod dece posebno važno, s obzirom da je Srbija donedavno bila prepoznata kao zemlja u kojoj se deci propisivalo tri do pet puta više antibiotika nego u Centralnoj i Severnoj Evropi.
Prema rečima stručnjaka, kod velikog broja dece alergijske reakcije se pojavljuju upravo zbog zloupotrebe antibiotika i njihovog prekomernog korišćenja.
Lekovi koji najčešće izazivaju hipersenzitivne reakcije kod dece su na prvom mestu antibiotici. A kada govorimo o antibioticima, najčešće alergijske, hipersenzitivne reakcije izazivaju beta-laktamski antibiotici, poput penicilina.
Celokupna analiza pokazuje veoma zadovoljavajuće i značajne pomake u potrošnji antibiotika u Srbiji, kao rezultat velikih napora Ministarstva zdravlja usmerenih na suzbijanju antimikrobne rezistencije i racionalnu upotrebu antibiotika, koje Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa eminentnim stručnjacima
i uz podršku domaćih i međunarodnih partnera, kontinuirano, od novembra 2015. godine, ulaže u skladu sa inicijativama Ujedinjenih nacija, Svetske zdravstvene organizacije, Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti i drugih međunarodnih institucija.