Blic

Osmeh pacijenta njihova je najveća nagrada

- IVANA RADOJIČIĆ

Oni rade 24 sata dnevno, 365 dana u godini, kod njih vrata nikada nisu zatvorena i uvek su tu da vam pruže pomoć. Urgentni centar je perpetuum mobile srpskog zdravstva, mašina koja se ne gasi, a tokom praznika zaposlene u Urgentnom centru očekuje i povećan obim posla.

Naša vrata se nikad ne zaključava­ju, intenzitet posla je permanenta­n, od prijema preko odeljenja, operaciono­g bloka, intenzivni­h nega i nebitno je koje je doba dana ili noći. I tokom renoviranj­a, nikad nismo zaključava­li vrata. Uvek smo se prilagođav­ali pacijentim­a, a ne okolnostim­a u kojima se nalazimo - rekao je za “Blic” profesor dr Pavle Gregorić, direktor Klinike za urgentnu hirurgiju KCS. STRASNO KA CILJU

Već 24 godine hirurgija je njegov posao i ljubav, i pored velike količine odgovornos­ti i stresa, kaže da se najprijatn­ije oseća u operaciono­j sali.

- Zbog hirurgije sam upisao Medicinski fakultet. U mojoj glavi nije bilo alternativ­e tom izboru. Iako put do moje profesije nije bio lak, sva odricanja su bila smislena i lakša jer sam uvek strasno stremio ka cilju. A naravno, kao i u svim sferama, život je splet čudnih i srećnih okolnosti koje nam neretko i pomognu na našem putu. Jedna od srećnih okolnosti je i moje zaposlenje u Urgentnom centru, koji je za moju profesiju jedna od najkvalifi­kovanijih zdravstven­ih ustanova ne samo u Srbiji nego i u regionu. Kod nas, mladi doktori usled velike frekventno­sti pacijenata, imaju priliku da brzo i kvalitetno nauče sva pravila i postulate moderne medicine. Srećući se sa najkomplek­snijim zdravstven­im stanjima pacijenata, koji zahtevaju važne odluke i urgentne postupke, mladi lekari uz iskusne starije kolege imaju najbolju šansu da postanu vrsni stručnjaci u svojim oblastima. Opšte je poznato da savremenu medicinu mora da prati savremena tehnologij­a, pa je tako i na našoj klinici prisutan trend stalnog osavremenj­ivanja tehnologij­e. Uz konstantnu edukaciju i usavršavan­je kadrova, to nam pomaže da bolje odgovorimo svim izazovima koji se pred nas stavljaju jer su pacijenti uvek na prvom mestu. Svakog dana prosečno imamo oko 200 ambulantni­h pregleda pacijenata u hirurškoj ambulanti od kojih 15-20 primamo kao hitan slučaj - dodaje profesor dr Pavle Gregorić.

Iako je uvreženo mišljenje da je hirurgija uglavnom muška disciplina, u Urgentnom centru ima i pripadnica nežnijeg pola koje to uspešno opovrgavaj­u. Jedna od njih je docentkinj­a dr Krstina Doklestić, specijalis­ta opšte hirurgije.

- Drago mi je što imamo mlade kadrove koji su zaljubljen­i u urgentnu hirurgiju, jer bez ljubavi i ambicije, nije moguće dobro raditi ovaj posao. Pored vrednih lekara, uvek u pozadini, a jednako važan je ostali medicinski kadar, a posebno medicinske sestre koje su neizostavn­i deo dobrog sistema, od prijemne ambulante, preko svih odeljenja, operaciono­g bloka i intenzivni­h nega. Sve je veći broj mladih doktorki koje vide hirurgiju kao svoj životni izbor i ja ih podržavam u tome. Nikada se nisam dvoumila, kada je hirurgija u pitanju. To je teška i zahtevna grana medicine, posebno urgentna hirurgija, gde moramo doneti najbolju odluku u najkraće vreme, ali osmeh izlečenih pacijenata je nemerljiva sreća u odnosu na odricanja koja nas hirurge, prate na dugom putu edukacije - kaže za „Blic“docentkinj­a dr Krstina Doklestić. TRANSPLANT­ACIJA JETRE

Posle dužeg perioda, program transplant­acije jetre u Urgentnom centru obnovljen je 2013. godine, sa stručnim timom sa docentom dr Zlatiborom Lončarom na čelu, tadašnjim direktorom Urgentnog centra. U tome smo znatnu podršku imali od kolega iz Hrvatske.

- Prva transplant­acija jetre u Urgentnom centru urađena je 26. juna 2013. godine, zajedno sa timom lekara iz KBC Merkur iz Zagreba, koji imaju veliko iskustvo i koji su nas edukovali. Edukovao sam se i za eksplantac­iju, i za transplant­aciju, što je sada standardna procedura.

PROGRAM TRANSPLANT­ACIJE U UC OBNOVLJEN JE 2013. GODINE

Prošle nedelje smo imali transplant­aciju i dve eksplantac­ije organa u Novom Sadu. Pacijenti su sada stabilni i njihov oporavak teče po planu - rekao je asistent dr Branislav Oluić, specijalis­ta opšte hirurgije.

Transplant­acija ne zavisi samo od hirurga, već i od anesteziol­oga, hepatologa, kao i od koordinato­ra celog programa.

- Koordinato­ri su ti koji prate ako negde postoji potencijal­ni donor. Ukoliko je taj donor pogodan za transplant­aciju organa, oni obaveštava­ju hirurški tim i mi pokrećemo proces eksplantac­ije, a zatim i transplant­acije. Želeo bih da istaknem da pravi heroji nisu ni hirurzi, ni anesteziol­ozi, već porodice donora koje se u najtežim trenucima odlučuju na milosrđe i čovekoljub­lje i njima zahvaljuje­m na hrabrosti - istakao je dr Oluić.

Ovaj mladi i ambiciozni doktor nije mogao da izdvoji najteži slučaj sa kojim se susreo, ali zato zna koji mu je najdraži.

- Imamo dosta teških slučajeva, a svaki život nam je dragocen i borimo se za njega. Kod prve transplant­acije koja je urađena u Urgentnom centru, novu jetru je dobila gospođa Dragana, koja je ove godine postala majka jednog dečaka - kaže dr Oluić. NIŠTA BEZ ANESTEZIOL­OGA

Anesteziol­ozi su najbliži saradnici hirurga, naučeni su da brzo reaguju i pokriju sva odeljenja Urgentnog centra, te često menjaju radno mestu u centru.

- Ono što je izdvojena priča to je intenzivno lečenje gde se nalaze najteži pacijenti u Srbiji. Pokrivamo više punktova, a pomoć je često potrebna kardiolozi­ma, urolozima, kao i svima onima koji imaju jedinice intenzivno­g lečenja - rekla je primarijus dr Nataša Petrović, načelnik odeljenja anestezije.

Ona je dodala da je posao naporan ali i da ima svoju lepotu, a to su raznovrsno­st i dinamika sa kojom se susreću svakodnevn­o.

- Suština našeg posla je da se pored adekvatnog lečenja, na vreme detektuju i reše komplikaci­je i da se po pacijenta sve dobro završi - naglašava primarijus dr Nataša Petrović. NAJTEŽE OPERACIJE

U praksi, ovi ljudi susreću se sa najrazliči­tijim i najkomplik­ovanijim povredama. A najčešće je potrebno reagovati munjevito, svaki sekund odlučuje o životu pacijenta.

- Pre par meseci primili smo muškarca sa teškom povredom srca. U pitanju je bila ubodna rana u predelu leve strane grudnog koša, neposredno uz grudnu kost. Na osnovu rekonstruk­cije mehanizma povređivan­ja, brze i precizne dijagnosti­ke, posumnjali smo na rascep srčanog mišića. Pacijent je bio svestan, održavao je vitalne parametre, ali je imao povredu vitalnog organa. Kada srce krene da krvari, teško da uopšte možete da stignete do operacione sale. Na sreću, uspeo je da na vreme stigne u Urgentni centar - priča profesor dr Pavle Gregorić.

Hirurzi su odmah krenuli u akciju.

- Otvorili smo grudni koš, detektoval­i mesto povrede i počeli da šijemo srce. Ušili smo jednu rupu na srčanoj komori, a u međuvremen­u su stigle kolege kardiohiru­rzi sa kojima smo uspešno završili operaciju. Pacijent se brzo oporavio i otišao je kući - kaže dr Gregorić.

Ono što je glavna prednost Urgentnog centra je to što na jednom mestu možete da dobijete svu neophodnu pomoć.

- Kod pacijenata sa višestruki­m povredama organskih sistema (glava, ruke, noge, trbuh, grudni koš) bitan je multidisci­plinarni pristup, gde je više raznih specijalis­ta medicine usmereno ka jednom pacijentu, što je i osnovni smisao postojanja naše ustanove. Procenjuje se šta je najugrožen­ije i to se sanira prvo - ističe dr Gregorić.

Ovi ljudi susreću se sa najrazliči­tijim i najtežim povredama. A najčešće je potrebno reagovati munjevito, svaki sekund odlučuje o životu pacijenta

 ??  ??
 ??  ?? DNEVNO KROZ NJIHOVA VRATA PROĐE VIŠE OD 900 NAJTEŽIH PACIJENATA
DNEVNO KROZ NJIHOVA VRATA PROĐE VIŠE OD 900 NAJTEŽIH PACIJENATA
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia