Blic

NEZABORAVN­E GRACIJE I DEČKO KOJI OBEĆAVA

- TATJANA NJEŽIĆ

Čovek ima pravo, a možda i obavezu da potraži svoj komad sreće, bez obzira na to kada se to događa, kaže reditelj Milan Karadžić.

Na sceni Zvezdara teatra 7. februara je premijera, ili bi možda mogli reći premijerna obnova predstave „Tre sorele“Stevana Koprivice, u režiji Milana Karadžića.

Ljubitelji teatra koji su nešto duže mladi – jer danas ako nisi pošto-poto mlad možeš računati da skoro pa nisi ni živ – sećaju se veoma popularne, s razlogom rado gledane predstave „Tre sorele“koja je, kako je juče na konferenci­ji za novinare rečeno, iz tehničkih razloga skinuta sa repertoara pre 16 godina. Ali, ostala je žal i žudnja za njom, te ju je ista umetnička ekipa iznova postavila na scenu, ali u novom, obnovljeno­m ruhu; od kostima i dekora do rediteljsk­og sagledavan­ja teksta.

U stvari, nije baš sasvim ista ekipa. Tri sorele Nera, Roza i Bjanka su i dalje Nataša Ninković, Sloboda Mićalović i Ana Franić, ali dečko koji unosi nov dah u njihove živote Damjan – nije. Tu je ulogu nekad tumačio Andrija Milošević, a sada Aleksandar Radojičić.

Koprivica je, podsetimo, ovaj svoj komad o devojkama u malom primorskom mestu u negdašnja vremena, njihovoj čežnji sputanoj patrijarha­lnim miljeom, pisao inspirisan legendom, a u susret skorašnjoj premijeri reditelj Milan Karadžić napominje: „Kada sam prvi put radio ’Tre sorele’, imao sam nameru da napravim varijaciju na temu ogleda o ženskoj pobuni protiv tradicije, dogme, patrijarha­lne postavke sveta koja, pogotovo u malim mestima, znaju da okuju lepotu i slobodu. Tri sestre, tri mlade žene bivaju zaintrigir­ane pojavom zanimljivo­g muškarca i po prvi put u životu se odvaže da se bore za pravo na sopstveni san.“Dodaje da se vreme u kome živimo promenilo, ali ....

- Osnovni motiv ženskog

angažmana ostao mi je intriganta­n u ovom komadu. Šta ako to nije pobuna mladosti, šta ako je to zapravo konstanta, večno traganje za srećom ma koliko opasno to bilo. Zato sam, svesno, ostavio junakinje onakvima kakve jesu, ali sam im dodao breme godina i suprotstav­io ga izazovu muškarca koji ima mladost onakvu kakvu su one imale, ali je nikada nisu iživele. Udaljujući se od pomalo izraubovan­og “žala za mladost”, usmerio sam fokus ka pravu, a možda i ljudskoj obavezi, da pronađe komad sreće bez obzira na to kada se to događa, pa makar to bio i samo privid - navodi Milan Karadžić.

U svom osvrtu na ulogu i predstavu Nataša Ninković je, između ostalog, rekla: „U mom sećanju prethodna predstava je vezana za smeh i komično. Ne kažem da toga sada nema, ima ga, ali je sada snažnije prisutna ta borba za pravo glasa, za pravo na ljubav...“

Ana Franić je istakla zadovoljst­vo što se baš sa ovom ulogom i ovom predstavom, posle 6,7 godina, vraća na pozorišnu scenu, a Sloboda Mićalović se posebno osvrnula na glumačko i scensko „nošenje, pokrivanje...“tog bremena godina.

U glumačkoj ekipi još su i Milutin - Mima Karadžić (Marko) i Dragan Petrović Pele (Jojo) koji je na pomenutoj konferenci­ji za novine rekao da je reditelj Milan Karadžić ovu predstavu radio „u ključu magičnog realizma“, da bi evrentualn­o mogli reći da je reč o „komičnoj elegiji“... Te praćen smehom dao svoj osvrt na pitanje vremena i prolaznost­i rekavši: „Čovek legne mlad i iznenadi se koliko je ostario do jutra, a živimo u vremenu u kom sveća gori tri puta duže nego nekad.“Scenografi­ju potpisuje Geroslav Zarić, kostimogra­fiju Zora Popović, a muziku Zoran Erić.

Osnovni motiv ženskog angažmana ostao mi je intriganta­n u ovom komadu MILAN KARADŽIĆ REDITELJ

 ??  ?? Ana Franić, Nataša Ninković i Sloboda Mićalović ponovo zajedno na sceni
Ana Franić, Nataša Ninković i Sloboda Mićalović ponovo zajedno na sceni
 ??  ?? Ulogu koju je nekad tumačio Andrija Milošević, sada preuzima Aleksandar Radojičić
Ulogu koju je nekad tumačio Andrija Milošević, sada preuzima Aleksandar Radojičić
 ??  ?? glumačka ekipa i reditelj sa Čelnikom zvezdara teatra duškom kovačeviće­m
glumačka ekipa i reditelj sa Čelnikom zvezdara teatra duškom kovačeviće­m
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia