Posle 200 godina
Zbornik naučnih radova “Posle 200 godina”, FILUM, Kragujevac, 2018-2020.
Ne znam koliko čitalaca Blica to zna, ali u Srbiji je donedavno postojalo osam doktora za naučnu fantastiku i jedan za horor. Više ne!
Sada ih je ukupno 10!
Naravno, taj fakat je ovde tek pojednostavljeno predočen, ali na promociji ove konačno štampane i poslednjeg dana januara u Narodnoj biblioteci Srbije predstavljene knjige, spiritus movens celog projekta, prof. dr Aleksandar B. Nedeljković (dalje: ABN) je saopštio da je u međuvremenu od održavanja naučnog okruglog stola “Posle 200 godina: dva veka naučne fantastike” 28. oktobra 2018. godine na Filološkoumetničkom fakultetu (FILUM) u Kragujevcu, a u okviru 13. međunarodnog skupa “Srpski jezik, književnost i umetnost” pa do štampanja prošlog meseca - doktorirao još jedan znalac NF-E!
Deveti! Ehej, 10 doktora za sav ovaj srpski horor i
NF! Malo li je?!
Naslov je isprovociran 200-godišnjicom izlaska prvog svetskog Nf-romana “Frankenštajn, ili Moderni Prometej” Meri Šeli 1818, te po autorima i omaž prvoj srpskoj Nf-drami iz 1889. “Posle milijon godina” Dragutina Ilića (Blic br. 7496). Zaboravili su da je i Isak Asimov imao čuvenu, antologijsku priču “Čovek dvestogodišnjice” (ponegde u štampi prevođena: “Dvestogodišnjak”, “Dvestogodišnji čovek”...).
Zbornik sadrži 14 priloga, uz par izuzetaka, nesporno najvećih domaćih akademskih poznavalaca žanra.
Urednik, dr Nikola Bubanja (ranije, do penzionisanja asistent ABN-U), je u svojoj uvodnoj studiji “Disperzivnost naučne fantastike: anamneze i prognoze”, nastaloj u okviru projekta “Društvene krize i savremena srpska književnost i kultura: nacionalni, regionalni, evropski i globalni okvir”, kojeg je finansiralo Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, odao priznanje ABN-U. Naime, ABN je još 2005. na kragujevačkom univerzitetu pokrenuo čitavu stvar, da bi već “2008. na FILUM-U bila akreditovana dva kursa naučne fantastike, jedan obavezni na 4. godini studija i jedan izborni na master akademskim studijama engleskog jezika i književnosti”, kako piše Bubanja.
Inače, niko se, što je mudro, ne upušta na klizav teren pokušaja definisanja žanra “naučna fantastika”, na kojem su se okliznuli mnogi, kao ni u diferenciranje NF-E od drugih žanrova ili njenog smeštanja u korpus “mejnstrim” književnosti. Bubanja samo podseća na neodvojivi termin “novum” (čiji je tvorac Ernst Bloh), koji je NF-I imanentno pripisivao prof. dr Darko Suvin. Bubanja usput autoironično beleži (smeh na račun svog okruženja je uvek superioran!) da je svaki “novum” i neka “nova afera na kragujevačkom univerzitetu”. Ni ABN ne miruje! Ne samo što je u svom prilogu dao kratak istorijat Nf-akademskih studija u Srbiji, te popisao sve magistarske i doktorske disertacije na početku pomenutih naučnika, već je sročio i Manifest “Kragujevačke škole Nf-studija” u 15 tačaka!
Zbornik ima samo 179 stranica, uz tiraž od par stotina primeraka, ali od sada je nezabilazan u istoriji srpske književnosti! Dostupan je svim čitaocima Blica besplatno, kompletno postavljen kao PDF knjiga na sajtu fakulteta (http://www.filum.kg.ac.rs) pod IZDAVAŠTVO/ ZBORNICI/2018. Svako sebi može da odštampa ovu vrednu knjigu za DŽ!
Zbornik sadrži 14 priloga, uz par izuzetaka, nesporno najvećih domaćih akademskih poznavalaca žanra