HALO, „BATUT“, JE L‘ SMEM NA KAFU KOD KOMŠINICE?
„Da li smem da idem kod komšinice na kafu“ili „koliko često treba da brišem kvake“, neka su od pitanja koja su građani pitali lekare putem kol centra Instituta „Batut“. Bilo je i onih daleko ozbiljnijih, na koja bez stručne pomoći građani ne bi sami mogli da nađu odgovore.
Do 12. marta lekari „Batuta“bili su na svojim redovnim telefonskim linijama, a nakon toga su uvedena dežurstva, 24 sata dnevno. Po četvoro i više lekara radilo je u svakoj smeni, a tokom tri nedelje oni su imali i pomoć apsolvenata Medicinskog fakulteta kojima je do diplome ostalo tek nekoliko ispita. Kada je u prvom talasu dnevno bilo i do 150 poziva, „Batut“je, kako bi se odgovorilo svima koji imaju nedoumice, otvorio 10 novih telefonskih linija. Svaki lekar dnevno je primao između 50 i 60 poziva, a telefoni zvone i dalje.
Dr Jelena Gudelj Rakić ispričala je za „Blic“ko je sve zvao kol centar, šta su građani najčešće pitali i kako su se pitanja menjala u zavisnosti od faze epidemije.
- U početku građane je najviše zanimalo kako se bolest prenosi, kako mogu da se zaraze, odnosno kako najefikasnije da se zaštite. Javljalo se mnogo ljudi koji su bili u kontaktu sa osobama koje su doputovale iz zemalja gde je virus bio aktivan, pa su se raspitivali za simptome i kome da se jave ako se pojave – kaže dr Gudelj Rakić.
Kada je broj inficiranih skočio i kada je došlo do lokalne transmisije, pitanja su se, očekivano, menjala.
- Kome da se jave u slučaju da imaju simptome, da li treba da pozovu telefonom ili da idu direktno u dom zdravlja, gde i kako mogu da se testiraju, da li nakon samoizolacije ako nisu dobili simptome bolesti treba da se testiraju, kako da se ponašaju prema drugim članovima domaćinstva. Bilo je i pitanja u vezi sa službenim putovanjima za profesionalne vozače - navodi ona.
Sa ozbiljnim problemom suočavali su se i građani kojima su stanodavci otkazivali stanove, a koji su morali da budu u samoizolaciji. Njihova pitanja ticala su se promene adrese i kako to da urade. Interesovali su se pojedinci i šta da rade budući da su se zatekli u samoizolaciji u mestu koje nije njihovo prebivalište.
DEZINFEKCIJA STANOVA, ODEĆE, NAMIRNICA...
U drugoj fazi epidemije ljudi su bili zabrinuti zbog porasta broja obolelih, pa su činili sve da spreče zarazu.
- Da li treba da dezinfikujem stan, da li garderobu nakon vraćanja iz nabavke treba da perem, neka su od pitanja. Mnogo građana je pitalo i da li treba da pere i dezinfikuje ambalažu po povratku iz prodavnice - priča dr Gudelj Rakić.
Kako je vreme prolazilo
DNEVNO JE SVAKI LEKAR U KOL CENTRU
50 I 60 POZIVA, A PRIMAO IZMEĐU
TELEFONI ZVONE I DALJE
apsolventi medicinskog
javljali su se ljudi s praktičnim problemima. Naša sagovornica kaže da je bilo dosta pitanja onih koji nisu imali pisanu potvrdu o obaveznoj samoizolaciji ili nisu znali gde i kako da je nakon samoizolacije dobiju.
- Kako zbog velikog broja ljudi na graničnim prelazima nisu svi dobili pisano rešenje o stavljanju pod zdravstveni nadzor, odnosno obavezi samoizolacije već samo usmeno koje je jednako obavezujuće kao i pisano, građani su se javljali sa pitanjem gde mogu da dobiju potvrdu kako bi mogli da regulišu odsustvo sa posla – navodi dr Gudelj Rakić.
Lekari su se trudili da ponude odgovore i rešenja iz svog domena odmah, a tamo gde nisu mogli, pozivaoce su upućivali na odgovarajuće službe. Lekari „Batuta“bili su u kontaktu sa kolegama iz regionalnih Instituta/zavoda za javno zdravlje koji su takođe imali otvorene telefonske linije za građane.
Dr Gudelj Rakić kaže da su na nju ostavljali utisak starije osobe koje žive same i teško bolesni građani.
- Bilo je dosta poziva onkoloških pacijenata kojima je radi nastavka terapije bilo potrebno da urade test na Covid-19. Iako se testiranje ovih pacijenata obavlja u nadležnim domovima zdravlja, kako bi smanjili gužve organizovano je testiranje u našem Institutu za ove pacijente. Bilo je i starijih, teško pokretnih osoba koje žive same, za koje smo organizovali da naše ekipe odlaze na teren – ističe ona.
Bilo je i onih koji su kol centar zvali misleći da je reč o hitnoj službi.
- Javio se gospodin u panici, žalio se na bol u grudima i molio je da brzo dođemo jer se jako loše oseća. Onda smo mi zvali hitnu pomoć i trudili se da i u takvim situacijama budemo od koristi – navodi dr Gudelj Rakić.
Dirljivi su bili, kaže, pozivi kada deca brinu za stare roditelje ili roditelji za decu i unuke u trenucima kada međusobno nisu smeli da se viđaju.
„KINUO JE BLIZU MENE“
- Imali smo pozive ljudi koji su navodili da je neko kinuo u njihovoj blizini i da brinu da li su mogli da se zaraze. Neki su pitali da li smeju da uključe klimu u stanu ili kolima, koliko često da brišu kvake, da li i gde da nose rukavice. Koliko god da neka pitanja na prvi pogled zvuče jednostavno, možda čak banalno, često je to bila i potreba da sa nekim porazgovaraju i dobiju potvrdu za odgovore koje znaju – kaže naša sagovornica.
U početku je građane najviše zanimalo kako se bolest prenosi, kako mogu da se zaraze, odnosno kako najefikasnije da se zaštite, objašnjava dr Jelena Gudelj Rakić
Iako je vanredno stanje ukinuto, telefoni „Batuta“i dalje zvone, a građane sada interesuje ublažavanje mera, te kako da se ponašaju
ZOVU I DANAS
Iako je vanredno stanje ukinuto, a život se vraća u normalu, telefoni u kol centru „Batuta“ne prestaju da zvone.
- Sada se svi uglavnom interesuju za ublažavanje mera, kako da se nadalje ponašaju, a javlja se i dosta roditelja sa pitanjima oko novih pravila za odlazak dece u vrtiće. Većina odgovora može se naći na sajtu „Batuta“– zaključuje dr Jelena Gudelj Rakić.
n